Ki he Tama Tu'i ko Taufa'ahau Siaosi Tupou V, Ta'ahine ko Kuini Halaevalu Mata'aho, Pilinisesi Salote Mafile'o Pilolevu Tuita mo Paloni Tuita, Pilinisi `Ulukala-Lavaka-Ata mo Pilinisesi Nanasipau'u pea mo e kotoa `o Ha'a Ma'afu, Ha'a Latuhifo, Lauaki `o Ha'a Maliepo mo Motu'apuaka `o Ha'a Molofaha, Ha'a Ngata mo Ha'a Havea, pea kia Nopele Kalaniuvalu mo Kauhala'uta, Tu'i Pelehake mo Ha'a Talafale, Ha'a Fale Fisi mo e Ongo Ha'a Ngana, Ha'a Vaea, Ha'a Fokololo-e-Hau, Ha'a Latukefu mo e ngaahi Ha'a kotoa he malumalu `o `Ahau, Fonuamotu mo Olotele. - Siosiua Tofua‘ipangai
You are here
Results for Opinion
Tuesday 12 September 2006
Canberra, Australia
Tuesday 12 September 2006
Australia
'Oku ou fakafofonga atu e fanau ako Tonga kotoa pe 'i he 'Univesiti 'o Wollongong 'i 'Aositelelia ha popoaki fie kaunga mamahi he pulonga kuo hoko hotau fonua, 'a e Hala 'a e Tama Tu'i ko Taufa'ahau Tupou IV. Folau aa Tama Taufa'ahau Tupou IV he kuo kai melie mo 'utu taufetuku e manu vaivaii 'i he fangota fakalulutai 'a e 'Afionaa. - Tofavaha
Monday 11 September 2006
His Majesty's contributions to our Tonga made Him a beacon of hope and placed him in an inimitable and incomparable position. The significance of His Majesty's contributions in pertain to the introduction and infusion of Tonga into modern 20th Century commerce and economics must we heeded, recognized, praised, remembered and never taken for granted. At a very critical time for Tonga to either emerge or be submerged, His Majesty's vision was the right prescription at the right time for a country still yet merged in feudal and common thinking. - Sione Fonua
Monday 11 September 2006
New Zealand
'Oiaue!! 'Oiaue!! Kuo too 'a e La'aa 'Ofeina 'o e 'Otu Tonga. 'Oiaue 'a e Tama Langi 'ofa 'i hono kakai e !! Ha'ele a Tama he 'e kei Lakoifie lelei pe ho'o ngaahi maa'imoa 'i homau ngaahi lotofale tu'a ni. - Soosoo Tulivai
Monday 11 September 2006
New Zealand
Fakafeta'i Sihova ho'o fakakola'aki 'emau mo'ui ha Tu'i 'ofa. Fakafeta'i ho'o mokoi ke fakatu'uta lelei atu homau Hau ke kau fakataha 'i he fakafea'o ki he 'Afiona, 'a e Hau Ta'eliua. Ke 'i he Ta'ahine Kuini, Pilinisi Pule, Pilinisesi Pilolevu mo Ha'a Ma'afu, 'a e fiemalie 'i he Kelesi 'o e Laumalie Ma'oni'oni, lolotonga 'a e po'uli kuo ne kapasia e 'otu Tonga. - Longolongo‘aevalu
Sunday 10 September 2006
Premium content
Salt Lake City-Utah, USA
Messers Mariner and Tuaileva are forgetting they're living in democratic countries; they don't want the same democratic principles applied in Tonga....Name one democratic government that allows "squatters" to take over public lands?

Sunday 10 September 2006
USA
Ko ‘eku fie fakamalo atu kia Moimoiangaha ho’o hanga ‘o fakamahino’i mai ‘i he lea faka-Tonga ‘a e ‘uhinga ‘o e tohi ‘a M.T. Tuaileva. Talu si’eku lele mai mei Tonga ‘o kumi si’oto masiva ‘i he fu’u konitinanite ko’eni, na’e ‘ikai mahino kiate au ‘a e ‘aho malolo koia ko e Labor Day. Na’aku pehe ‘e au ko e ‘aho fakamanatua ‘o e fa’ele (hufanga atu ‘ihe fakatapu). Pea ‘i he anga koia ‘eku ki’i vavalo mo fakaofiofi ‘i he tohi fakapapalangi ‘a e matapule ko’eni ko M.T. Tuaileva, ko e fu’u ta’u ee ‘e tolungofulu tupu ‘ene fakakaungatamaki ‘i he mala’e fai fa’ele, pea ‘alu ai ki Florida mo hono famili ke fai fa’ele ‘ia Miki Mausi. Kaikehe ne si’i toki fakamaama mai ‘e Moimoiangaha ‘a si’oto fakapo’uli, ta ‘oku ‘ikai ko e ‘uhinga ia ‘o e ‘aho malolo ni. - Sione V. Kelepi
Friday 8 September 2006
Premium content
London, UK
Mr. Tuaileva's letter comes to no surprise at the situation of Tonga's electricity today. The electricity rates have increased and the Government has got its hands twisted in a very embarrassing conflict of interest case with the Shoreline issue. The Government is apparently what they call a "State within a State", whereby Tonga's national assets are run and owned by the King's siblings. If this were a private company owned by a commoner as we have seen with the Domestic Airline license battle then it would have been a totally different story. -William Mariner

Friday 8 September 2006
Auckland, New Zealand
‘I ’Epeleli ‘o e ta’u kuo ‘osi pea lolotonga e ngaahi laaulea ki he mamafa e ‘uhila, ne tohi mai ‘i ho’o paenga e tangata ko Peter P Goldstern mei he Shoreline ‘o fakalau mai ‘a 'ene ngaahi fakatotolo ki he ma’u’anga ivi fakafo’ou (renewable) ‘o kau ai e peau (wave), koe fuel cell pea faka’osi’aki e fo’i wind-hydro (vai'ea) ke tu’u ‘i ‘Eua kae fakapipa mai ki Tongatapu. Tokua ‘oku ngaue’aki ‘eni ‘i Okinawa pea ‘e lelei ki Tonga. - Sailosi Finau
Friday 8 September 2006
Lennox,California, USA
Tangata M.T, tuku e tangi mo e faka-mamahi kae taa'i e US$100,000.00 ia (Western Union) 'oku ke maumau taimi 'aki 'i he va'inga 'i Tisini Uelo' (Disney World) ke kumi 'aki ha inu mo ha fo'i suluka e matu'a 'oku kemi 'i Pangi Si'i'. 'E fiefia lahi e tu'unga matu'a ni kapau 'e lava pea 'oku ou tui lahi tenau matuku ai pe kinautolu ki honau takitaha 'api he 'e lato e fiema'u' pea toe lava pe 'o totongi mo 'enau 'uhila'. - Siosaia Moimoianga
Thursday 7 September 2006
Nuku'alofa, Tonga
The allegation that China forces abortion on families so they will have one child only exposes the author's ignorance of real conditions in China. China has a population of 1.3 billion, over 1/5 of the world's population, which constitutes serious challenges to the well-being of Chinese people and sustained development between population on one hand, and the economy, society, resources and environment on the other. It is a natural choice for Chinese people to adopt the family planning policy. The combination of state guidance with voluntary participation together with both incentive and restrictive measures is an important principle China has always followed since the implementation of the family planning policy. - Zhang Edward
Wednesday 6 September 2006
Canberra, Australia
Kia Kristenssen Halatokoua kou fakamalo atu he tanaki mai kaveinga fo’ou... mo mahu’inga faufaua ketau hoko atu ki ai fekau’aki mo e ‘Tala ‘o Lo’au mo Ma’ananga', pea kou fiefia lahi ke fai ha lave atu he’ilo na’a ‘aonga pe to e fakatupulekina ai ‘etau ‘ilo. - Siosiua Tofua‘ipangai
Wednesday 6 September 2006
Australia
Fefe nai ke fulihi ...a e misini 'uhila 'i he fanga ki'i motu ke fakalele 'aki 'a e lolo niu (bio diesel). Kapau ko e misini lolo tisolo ‘a ia ko e fakafuofua atu ko e fo‘i niu motu‘u pe ‘e tolu ki he ‘iuniti (kWhr) pea mo e totongi ‘a hono fakalele. - Vilo Niumeitolu
Wednesday 6 September 2006
Lennox,California, USA
'Oku ou kei manatu ki he va'inga na'e fai 'i he'eku kei si'isi'i' pea na'e pehe ni hono uiuii' "Langa toi kumi toi 'ofa pe keu 'ilo'i 'a e tama 'oku toi 'i he lalo Mohokoi. 'I hono talanoa'i 'o e laulau' na'e 'uhinga tokua ke takitaha kumi ha toitoi'anga kae 'alu e tokotaha fekumi 'o kumi pea koia pe 'e 'ilo'i hono toitoi'anga pea mate leva ia kae hoko atu pe 'a e fekumi'. Ko e taimi ko e' 'oku kumi ngata'a ai ha taha 'oku ui leva e tama fekumi 'o pehe "Ki mai ha ki'i veka" pea ko e me'a fa'iteliha pe 'a e kau toitoi pe tenau Ki pe 'ikai, he ko e founga 'o e uiui tokua ke 'ilo'i e fu'u mohokoi 'oku fai mei ai e toi'. - Siosaia Moimoiangaha
Wednesday 6 September 2006
Florida,USA
Labor Day in America is a very special day for me personally, I have been involved with the Labor movement here in America and Internationally for the past thirty years, and have seen first hand of how the most powerful take advantage of the weak and under privileges of the world. - M. T. Tuaileva
Tuesday 5 September 2006
Tu'alikuTonga,Tongatapu
Fefe ke kole ange ki he kau fakafekiki Lo'au ko ena ke nau kataki 'o me'a atu 'o pulusi honau ngaahi hohoko mo 'enau ngaahi pikinga fakatoto kia Lo'au 'iha'anau ngaahi tohi hohoko fakafamili, he 'oku 'ikai fu'u mahu'inga ia he paenga ko eni ke 'ilo'i kinautolu fakafo'ituitui mo e anga 'enau pikinga kia Lo'au. - Anuanu Fakafe‘atukihesina
Tuesday 5 September 2006
Premium content
Lennox-California, USA
'Oku 'oatu 'a e kole fakamolemole mei he Tano'a 'a Loa'u' ki he Tonga kotoa 'oku taka 'i he tapa 'o e kolope 'oku feohi he feangiaki 'a e Matangi Tonga'. Tuku mai mu'a e ki'i faingamalie ko 'eni' ke faka-kakato atu e Taalanga'i 'o Loa'u', pea kataki pe kau No'o Tapa'igatu mo hu Louifi atu. 'Oku ou kole ke u hufanga he 'Api ko Ma'ananga kae fakahoko atu hoku fononga'.-Siosaia Moimoiangaha

Tuesday 5 September 2006
Premium content
Auckland, New Zealand
The argument in Parliament at present centres around the size of the electricity price hike - which is the short-term issue. But alongside should be a more sustained discussion on the long-term solution to power supply. Tonga is not on its own on this issue as many countries are just as vulnerable as we are. But it's time like this that size does matter and for once - small is beautiful. Oil is a non-renewable source and as it dwindles at source, the price will continue to climb. There are alternatives abound which we should now consider seriously.

Tuesday 5 September 2006
Auckland, New Zealand
Ne toki tali he uike kuo’osi’e he Komisoni ki he Ngaahi me’a Faka-komeesi’a Fiji (Commerce Commission) ke hiki 30%’enau totongi’uhila. Ko e tali’eni hili hono fakapapau’i’e he Komisoni’oku totonu e kole ke hiki e totongi’uhila. Kaikehe kuo’asi mai e taki ia’o e fa’ahi fakaanga’i Fisi (Mick Beddoes) mo ha’ane tautapa ki he Poate’Uhila’a Fisi (FEA) ke nau hiki hake pe mu’a e totongi’uhila ‘aki ha vaeua’o e 30% pea ke konga 4 e hiki’o taki 3.75%. - Sailosi Finau
Tuesday 5 September 2006
Sydney, Australia
Lo'au Research, ko e ngaahi fie 'ilo 'eni ke tokoni mai ai ke tau talatala noa, 'oku mahu'inga ange ia he fefakatonutonu'aki ko'ena 'oku mou toe hihipa atu ki ai, ko ha Research Center, tautau tefito he 'Univeesiti, ko 'ene 'alu atu pe discussion 'o aafe, mei he founga 'oku ngaue'aki ki he research pea holo mui leva ke evaluate, pe 'oku 'i fe 'a e palopalema. - Kristenssen Halatokoua