You are here

Sponsored media release

Faka'ilonga'i 'o e 'Aho Kominiueli 'i Tonga

Nuku'alofa, Tonga

Fakamanatua ‘o e ‘aho ‘o e Kominiueli 2023, Ngaahi Talafekau Lahi, mei he to’ohema: H.E. Rachael Moore (‘Aositelelia), H.E. Lucy Joyce (Pilitania), pea mo H.E. Matthew Howell (Nu’usila). Nuku’alofa, Tonga. ‘Imisi: BHC

Ko e ʻAho Kominiueli΄, Monite hono ua ʻo Maʻasi, ko e katoanga fakataʻu ia ʻoku faka’ilonga’i ʻe he kakai ʻo e ngaahi fonua Kominiueli ʻi ʻAfilika, ʻEsia, ʻOtu Kalipiane mo e ongo ʻAmelika΄, ʻi he Pasifiki mo ʻIulope. Ko e faingamālie ke tau kau fakataha ʻo fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga fakaʻulungaanga mahuʻinga mo e ngaahi taumu’a ʻoku ne fakatahatahaʻi kitautolu΄. ʻOku fakafofongaʻi heni ʻi Tonga΄ ni e memipa ʻe fa ʻo e Kominiueli: ko e Puleʻanga Faka-Tu’i ʻo Tonga΄, ʻAositelelia, Nuʻu Sila mo e Puleʻanga Faka-Tu’I Fakatahataha ʻo Pilitania΄ ‘o fakafou ʻi honau ngaahi ‘Ofisi Talafekau Lahi΄.

Ko e Kominiueli ko ha foʻi lea faka-Pilitania angamaheni ia ki ha sino fakapolitikale kuo fokotuʻu ‘o fakataumu’a ki he lelei fakalukufua΄. Talu mei he konga kimuʻa ʻo e senituli 20, mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e foʻi lea΄ ni ke fakahingoaʻaki ha ngaahi kautaha fakafonua, kau ai ʻa e Kominiueli ʻo e Ngaahi Puleʻanga΄- ko e hingoa faka’ofisiale ia ʻo e kautaha ʻoku tau fakaʻilonga’i. Na’e kau mai ‘a ʻAositelelia, Nuʻu Sila mo e Puleʻanga Faka-Tu’I Fakatahataha ‘o Pilitania΄ ki he Kominiueli lolotonga e senituli 20, pea kau ki ai ʻa e Puleʻanga Faka-Tu’i ʻo Tonga΄ ʻi he ʻaho 4 ʻo Sune 1970. ʻOku fakaʻilongaʻi eni ʻi loto Nukuʻalofa ko e fauniteni ʻoku vaʻinga ai ha fanga ki’i tolofini, ‘o fofonga atu ki Pangai mo e Palasi Faka-Tu’i΄, ko ha meʻaʻofa mei he Pule’anga Fakatahataha ‘o Pilitania΄. ʻOku ha ai ‘a e talitali lelei ʻo Tonga ʻ ki he fakataha’anga ʻo e ngaahi puleʻanga΄’. 

Ko e Ngaahi Pule’anga Kominiueli΄ ko e sino ‘oku kau tauʻataina ki ai e ngaahi fonua pule’i tatau mo tauʻataina mo ʻe 56, kau ai ʻa e ngaahi fonua pule fakalepapilika mo e ngaahi fonua pule faka-tu’i fakatouʻosi. Ko e ʻulu ʻo e Kominiueli ko e Tuʻi ko Salesi III. Ko e kakai ʻe toko 2.5 piliona fakakātoa ‘i he ngaahi fonua΄ ni, pea ʻoku kau ai ʻa e ngaahi fonua tu’umalie ange mo e ngaahi fonua langalanga hake fakatouʻosi. Ko e tolungofulu mā ua ʻ o hono kau mēmipa΄ ko e fanga kiʻi fonua iiki, ʻo kau ai ʻ a e ngaahi puleʻanga ‘otumotu hangē ko Tonga΄. ‘Oku kau fakataha ‘a e ngaahi memipa puleʻanga΄ ni ki ha ngaahi taumuʻa kau fakataha hange ko e fakalakalaka΄, temokalati΄ mo e melino΄, pea ʻoku fakahaaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga mahuʻinga΄ ni mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻi he Saata Kominiueli΄. Neongo ko e kamata’anga ʻo e Kominiueli mei he ngaahi ʻaho ʻo e ʻEmipaea Pilitania, ka ʻoku toe lahiange ʻa hono kau memipa ‘i he ʻaho΄ ni. Ko e ongo fonua fakamuimui taha ke kau ki he Kominiueli ko Gabon mo Togo ʻi he 2022.

Ko e kaveinga ki he Kominiueli ʻo e taʻu΄ ni ko e ʻTaumu‘a ngāue fakataha ki ha kaha‘u tu‘uloa mo melino’. ʻI heʻene lea fekauʻaki mo e ʻaho΄, naʻe pehe ʻe Petulisa Sikotilani KC ko e Sekelitali Pule ‘o e Kominiueli΄: "ʻOku ʻuhinga ʻa e kaveinga ko ʻeni ki he tukupā ʻa e ngaahi fonua memipa΄ ke fakapapauʻi ʻa e ngāue fakataha ki he ngaahi ngāue feliuliuaki ʻo e ʻea΄, poupouʻi hono fakalakalaka ʻo e ngaahi sosaieti tauʻataina mo fakatemokalati΄, pea mo hono tuʻuaki ʻo e melino mo e fakatuʻumalie΄ ke leleiange e moʻui ʻa e tangata mo e fefineʻi fonua kominiueli kotoa pē. Pea ʻi he lolotonga eni ‘o e Ta‘u Kominiueli To‘utupu΄, ʻoku fakatefito ʻa ʻetau feinga΄ ke langa ha kahaʻu leleiange maʻa e toko 1.5 piliona ‘i he ngaahi fonua Kominiueli ‘oku nau ta‘u si‘i hifo ʻi he taʻu 30."

ʻI he taʻu ni, ʻoku fakahoko ʻa e ʻaho Kominiueli ʻi he ʻaho Monite 13 ʻo Maʻasi, pea ʻoku hoko ia ko e kamataʻanga ʻo ha ngaahi ngāue ʻoku fakahoko fakamāmani lahi. ʻI Tonga΄ ni, ‘oku ‘i ai ‘a e fakamālō’ia loto hounga ki he ʻofisi lelei ʻo e ‘Eiki Palesiteni SUTT΄ Rev Dr Havea, koe’uhi ko e faingāmalie ke kau fakataha ʻo faka’ilongaʻi ʻa e ‘Aho ‘o e Kominiueli΄ ʻi ha houa lotu makehe ʻi he Falelotu Senituli΄ Siasi ʻi he ʻaho Sapate 12 ʻo Maʻasi΄ ‘a ia ne me’a ai ‘a e Ta’ahine Kuini, Nanasipau’u, Palemia Le’ole’o΄ mo e kau fakafofonga tokolahi.

Ouau lotu mavahe ma’ae Kominiueli, Tangata Malanga: Rev. Dr. Havea, Falelotu Senituli, Nuku’alofa. 12 Ma’asi 2023. ‘Imisi: BHC

Saata Kominiueli΄

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he ʻaho Kominiueli 2023 ʻa e taʻu hono hongofulu ʻo e Saata Kominiueli΄, ʻa ia naʻe fakamoʻoni huafa ki ai ʻa e La’ā kuo unga fonua΄ ‘Ene ‘Afio Kuini ʻIlisapeti II ʻi he ʻaho 11 ʻo Maʻasi 2013. ‘Oku ha ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakaʻulungaanga mahuʻinga mo e taumu’a ʻoku ne fakatahatahaʻi ʻa e Kominiueli΄. ʻOku ne fakahaaʻi ʻa e tukupā ʻa e ngaahi fonua memipa΄ ki hono fakalakalaka ʻo e ngaahi sosaieti tauʻataina mo fakatemokalati΄, pea mo hono tuʻuaki ʻo e melino mo e fakatuʻumālie΄ ke leleiange e moʻui ʻa e tangata mo e fefineʻi fonua kominiueli kotoa pē.

Ko ia ai, ko e Kominiueli΄, ko ha fāmili ʻo ha ngaahi fonua ‘oku felave’i hono kuohili, lolotonga, pea mo hono kaha’u. Ka ʻoku ʻi ai ‘a e pole ‘oku kaunga tonu ki hotau kahaʻu΄, mo hono nunuʻa ‘oku tu’unuku mai ke ne uesia kitautolu kotoa. Ko e tu’utau ʻa Lusia ki ʻIukuleini ko e fakatātā tonu ia ‘o e tu’u fehangahangai ‘o e ngaahi tefito’i mo’oni mahuʻinga ʻo e Kominiueli΄ mo e fa’unga ‘oku makatu’unga ai ‘a e ngaahi lao fakavahaʻapuleʻanga΄.
ʻOku ne toe fakamahu’inga’i foki ʻa e ivi malava, mo e ngaahi fiemaʻu, ke hoko ʻa e Kominiueli ko ha ivi malohi ki he lelei΄ pea mo ha fehokotaki’anga lelei ke ngāue fakataha ki hono fakatupulaki ʻo e fakalakalaka΄. Pea ʻoku ne fakapapauʻi ai ‘a e malohi makehe ʻo e Kominiueli΄ ʻoku ʻi hono fakatahaʻi hotau kehekehe΄ mo hotau kaungā-tukufakaholo ʻi he lea, anga fakafonua mo e pule ‘a e lao΄; ‘o fakataha ia ʻi he hisitolia mo e tukufakaholo kuo felālave’i; ʻi he fakaʻapaʻapa ki he ngaahi fonua mo e kakai kotoa pē; ʻaki hono vahevahe ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga pea mo e tokanga ki he tuʻu laveangofua΄, pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kominiueli ʻo e loto taha΄ mo e ngāue fakataha΄, fefakaʻapaʻapaʻaki΄, kau kātoa΄, ‘ata kitu’a΄, taliui΄, lao΄, mo e mafai ke tokoni΄.
 

Naʻa tau mamata ki he ngāue fakataha ʻa e Kominiueli΄ ʻi he taʻu kuoʻosi, ʻi he taimi naʻe a‘u mai ʻa e ngaahi vaka mei he Ngaahi Tautahi ʻo ʻAositelelia, Nuʻu Sila mo e Puleʻanga Fakatahataha ‘o Pilitania΄ ‘o tokonia ʻa e puleʻanga Tonga΄, Kau Tau Malu’i Fonua ‘a ‘Ene ‘Afio΄, NEMO mo e kau ngāue ‘uluaki tokoni kotoa ʻi he fakaakeake mei he mapuna ‘a e mo’ungaafi Hunga Tonga Hunga Haʻapai mo e peaukula΄. ʻOku fakamahino ʻa e tukupā ʻa e Pule’anga Pilitania ki he vahefonua ʻo ‘Initia mo e Pasifiki΄, ‘i he ngāue ta’emamotu ‘i tahi ‘a e ongo vaka tautahi ko e HMS Spey mo Tamar. Koe’uhi ko ʻena ngāue ‘i hotau potu tahi΄ naʻe lava ai ʻa e Spey ʻo tokoni vave ‘i he houa ʻo e faingataʻaʻia΄ ‘o na ngāue fakataha mo e kau tau malu’i fonua ‘a Nuʻu Sila ʻi he taimi ‘o e fakatamaki΄. Naʻe toe ngāue foki ʻa e Spey ‘o tokoni ki he HMAS Canberra mo ‘i he ngaahi ngāue fakalelei ki he taua ‘i Kao΄, pea naʻe ngāue vaofi ʻa e ngaahi vakatahi ʻaʻahi ʻe tolu mo e Senitā Pule ki he Ngaahi Potutahi΄ ‘a e Kau Tau Malu’i Fonua ‘a ‘Ene ‘Afio΄.

Ko ‘Ene Afio Salesi III ko e ‘Ulu ‘o e Kominiueli

‘Oku hoko ʻeni ko e ʻuluaki ʻaho Kominiueli hili ‘a e hala ʻa e Ta’ahine Kuini΄, pea ko e fuofua kuonga ‘o Salesi III ko e ʻulu ʻo e Kominiueli΄. ʻOku tukupā ʻa ‘Ene ‘Afio Salesi III ki he Kominiueli ʻo hange ko ‘ene fehuhu΄ ‘a e Ta’ahine Kuini΄. Naʻa ne hoko ko e ivi lahi ki he Kominiueli΄ ʻi hono fokotuʻu hili e tau lahi hono II ʻa mamani΄ pea na’e tauhi maʻu pē ha feituʻu makehe ma’a e Kominiueli ʻi heʻene ngaahi maa’imoa΄. ʻI he teu fakataha ʻa e Kau Taki ‘o e Ngaahi Fonua Kominiueli ‘i Haʻamoa ʻi he 2024, pea mo e tu’o taha ʻi he ta’u ‘e hongofulu ʻa e Fakataha ‘a e Ngaahi Fonua Iiki kei Langalanga Hake΄ ‘i he 2024΄ ʻe ʻi ai ha tokanga makehe ki he Pasifiki ʻi he taʻu kahaʻu.  Ko e Kominiueli ko ha sino makehe fakavaha’apuleʻanga ‘o ‘ilonga ‘a ‘ene ngāue ‘i he ngaahi fonua iki, ʻo taukaveʻi ʻenau ngaahi fiemaʻu makehe; ‘o tokoni ‘i he ngaahi faleʻi ki he ngaahi pole ‘o e fakalakalakala fakapolitikale, fakaʻekonomika mo fakasosiale; mo hono fakahoko ʻo e ngaahi tokoni fakatekinikale.

ʻE hokohoko atu ʻa e ngāue mahuʻinga ko ʻeni ʻi ha ngaahi fakataha hokohoko, kau ai ʻa e fakataha ʻa e kau Minisitā ki Muli ʻi he uike kahaʻu, ʻi Lonitoni. ʻE ʻi Lonitoni ʻa e Minisitā ki Muli ʻo Tonga΄, Hon. Fekita ʻ Utoikamanu, pea te ne fakafofongaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo Tonga ʻi he ouau Kominiueli ʻi Westminster Abbey, ko e katoanga fakataʻu ʻa e siasi΄. Pea ʻoku mau ʻamanaki ʻe ʻi ai ha ngaahi faingamālie kehe ke kau fakataha ai ʻa e Kominiueli΄, kau ai ʻa Lonitoni ʻi he ngaahi fakafiefia ʻo e fakanofo tu’i ʻo ‘Ene ‘Afio Salesi III ʻi he ʻaho 6 ʻo Mē.

ʻOku mau tukupā ke fakapapauʻi ko e Kominiueli ko ha sino ‘oku fakahoko fatongia lelei, tokangaekina e ngaahi fiemaʻu hono kau memipa, pea malava ke feau mo e ngaahi faingataʻa fakamamani lahi ʻo e kahaʻu΄. Ko ha leʻo malohi mo fakaʻapaʻapaʻi fakamamani lahi, pea tokanga mavahe ke fakaleleiʻi e moʻui ʻo e kakai kotoa pē ʻo e Kominiueli. ʻI he me’a ‘a e ko e Palesiteni ʻo e Kautaha Kominiueli΄, David Howell, ʻoku mahino ʻa e taumuʻa ʻa e Kominiueli – ke langa fakataha, ʻi ha laumālie ʻo e fefalala’aki mo e anga fakakaume’a, ko ha kahaʻu ‘oku malu mo tuʻumālie ange ki he taha kotoa ʻo e ngaahi fonua ʻo e Kominiueli΄. ʻOku tau fakaafeʻi he ʻaho ni ʻa e kakai ʻi he ngaahi kolo lalahi΄ mo e ngaahi tukui kolo ‘o e Kominiueli΄ ke tau kau fakataha mai, ke nau fakamanatua, pea mo hanganaki atu ki he ngaahi taumu’a te tau lava ʻo aʻusia fakataha’.

Rachael Moore, Talafekau Lahi ‘Aositelelia
Matthew Howell, Talafekau Lahi Nu’u Sila
Lucy Joyce, Talafekau Lahi Pilitania

Fakamanatua ‘o e ‘aho ‘o e Kominiueli 2023. Kau ngaue ‘o e ‘Ofisi ‘o e Talafekau Lahi ‘o Pilitania ki Tonga, mei he to’ohema: Mr. Duncan Tu’ihakau, Ms. Laukau Maue, H.E. Lucy Joyce, Ms. Maryanne Saafi, Mr. Paul Lawrence. Nuku’alofa, Tonga. Photo: BHC ‘Imisi: BHC

--

Matangi Tonga Online ref. #7206 15 March - 15 April 2023