Lahi 'a e ngoue, kae 'ikai ke lava 'o fakamaketi [1]
Friday, November 4, 2011 - 13:24. Updated on Monday, September 9, 2013 - 18:40.
'Etita,
'OKU 'oatu heni 'a e fakamalo lotohounga'ia mo'oni mei he kakai 'o e vahefonua ni ki he 'Eiki Palemia kae 'uma'a 'a e 'Eiki Minisitaa 'o e Ngoue mo e Pule'anga, 'I hono toe fakahoko 'a e faka'ali'ali ngoue 'I he ta'u ni. 'Oku toe langa'I 'a e manatu melie 'a e kakai 'o e fonua ki he La'aa kuo ungafonua, Taufa'ahau Tupou IV 'I he'ene maa'imoa fakata'u ko e 'a'ahi ki he kakai 'o e 'Otu Tonga ni 'o fakahoko 'a e faka'ali'ali ngoue.
Neongo 'oku fakatu'upakee pea taimi si'isi'I 'a e taimi 'oku tuku mai ke fai ai 'a e teuteu, ka 'oku ou tui ko e me'a mahu'inga he ta'u ni ko hono fai mo kamata ke toe fakahoko 'a e maa'imoa koeni.
Ko e taimi faingata'a foki eni, tautautefito ki he faka'osi'osi 'o e ta'u, he 'oku lahi 'a e ngaahi fatongia 'oku femo'uekina kiai 'a e kakai mo e ngaahi family ki he teuaki 'o e ngaahi fatongia ki he faka'osinga 'o e ta'u. Ka 'oku ou tui pe na'a toki lava ke fakapolokalama fakalelei 'a e taimi ke fakahoko ai 'a e show ka hoko mai, ke meimei hangee pe ko e taimi na'e fa'a fakahoko ai 'a e maa'imoa 'a e La'aa kuo ungafonua.
'Ikai ke ngata ai, ka 'oku te lave'I hifo 'oku fu'u si'isi'I 'a e mahu'inga 'o e ngaahi pale 'oku foaki, 'o fakahoa ki he lahi 'o e fakamole 'e fai ki hono fetuku atu mo fakafoki 'o e ngaahi me'a koia ke faka'ali'ali.
Mahalo pe, kapau 'e laumalie lelei 'a e Hou'eiki Falealea 'o Tonga ke foaki mai 'a e pa'anga me'a'ofa koia 'oku foaki atu he 'a'ahi mai 'a e kau memipa ki he ngaahi vahefonua, ke tokoni'I 'aki 'a e ngaahi pale ki he faka'ali'ali ngoue, 'e kau ia he ma'a lahi 'aupito.
Me'apango pe, na'a toe 'osi tatau pe 'a e seniti koia 'o hangee ko e Stabex Fund, kae 'ikai ma'u ha 'inasi ia 'o e kau fefine 'o falehanga mo e kau tangata 'o tokanga mo ngatai.
Ko e tefito'I palopalema lahi taha 'o e ngoue he ngaahi 'aho ni ko e fakamaketi. He 'oku 'osi fakamo'oni'I 'oku fu'u fakangatangata 'aupito 'a e maketi fakalotofonua ia. Ka fu'u lahi 'a e ngoue pea 'oku 'ikai ngata pe 'I he'ene toe 'o 'ikai 'osi hono fakatau, ka 'oku toe holo hifo foki moe mahu'inga 'o fakatau li'aki.
Malo pe hono talamai 'a e maketi 'I Ha'amoa, ka 'oku 'osi fakamo'oni'I 'ehe kau ngoue 'a e palopalema lahi 'oku hoko kapau 'oku te toe folau ki muli 'o fai hono fakamaketi'I 'ete ngoue. 'Oku 'ikai ngata pe 'I he'ete li'aki 'ete ngaue 'oku te lava leleitaha hono fai 'a ia ko e 'alu ki 'uta, ka 'oku te toe tofanga kita he faingata'a lahi 'oku te fehangahangai moia 'I he fonua muli.
Ko e faka'amu 'a e tangata ngoue, pehee ange mai 'oku 'I ai ha taha te ne lava 'o fakahoko 'a e fakamaketi 'I he taimi kotoa pe 'o tu'upau 'o hange koia na'e fakahoko 'e he Poate 'o e ngaahi Koloa kimu'a atu. Ke lava 'o fakatau atu kiai 'emau ngoue pea ne toki fai 'e ia hono fakamaketi ko e me'a tepuu, ke ma'u 'a e seniti 'i he taimi pe koia 'o e fakatau.
'Oku lolotonga 'I ai pe foki 'a e kakai Tonga 'oku nau lolotonga fakahoko 'a e fatongia koeni 'o e fakamaketi ki muli. Pea 'oku ou tui ko e taha eni ha founga na'a lava ke tokoni - kapau 'e tokoni'I 'e he Pule'anga 'a e kakai koeni 'oku fai 'a e fakamaketi , 'aki hono subsidise 50% 'a e freight 'o e koniteina me'akai kotoa pe te ne 'ave ki muli 'aki ha economic stimulus fund, ke poupou'I hono langa hake 'a e fakamaketi.
Na'e 'I ai foki 'a e economic stimulus fund 'a e Pule'anga ka na'e tanaki atu ia ki he vahenga 'o e kau ngaue fakapule'anga ko e 12%. 'Oku ou tui kapau na'e ngaue'aki 'a e stimulus koeni ki he fakamaketi, kuo mahino he taimi ni 'ene tokoni ke feau 'a e palopalema 'a e kau ngoue, kae'uma'a hano holoki 'a e fe'amokaki 'o e fefakatau'aki. (trade deficit) Ka lava lelei 'a e fakamaketi, pea 'oku ou tui he 'ikai toe tuku ha ivi 'o e kau ngoue, pea 'e toe foki 'a e maa'imoa faka'ali'ali ngoue ki he tu'unga na'e anga maheni kiai.
'Ofa he Kakai 'o Tonga
Paula K. Kava
paul [dot] kava [at] gmail [dot] com ( paul [dot] kava [at] gmail [dot] com)