Pilinisesi Pilolevu Tuita 'a e Tu'i Tonga Fefine [1]
Monday, October 9, 2006 - 06:01. Updated on Tuesday, October 7, 2014 - 11:12.
‘Etita,
Ko e fakalanga talanoa mahu’inga ‘a Anuanu Fakafe’atu-kihe-sina, pea faka’ofo’ofa mo e tali fakamaama ‘a Longolongo’aevalu, pea kou kole pe ke faiha lafo atu. Ko e fakakaukau ‘o e ’eiki ne ai ‘a hono fakafa’ahinga (hange ko e ‘eiki si’i pe ‘eiki lahi), pea ai leva mo ‘ene fekau’aki mo Hikule’o (pe Tu’i ‘o Pulotu) mo e kau Tangaloa (ngaahi Tu’i ‘o Langi), pehe ki he fahu (pe mehikitanga) ‘a ia ko e tuofefine ‘o ha ulumotu’a pe tangata, pea pehe ki he Ha’a Tu’i Lalahi ‘e Tolu ‘o Tonga (Ha’a Tu’i Tonga, Ha’a Tu’i Takalaua mo e Ha’a Tu’i Kanokupolu).Tuku kehe ange foki 'a e fakafa'ahinga ko ia hange ko e "fahu loa" mo e "fahu nou".
Ko e fakaukau "‘eiki" (sacredness) mo e "mafai pule" (political power) ne kamata mai ia meia Hikule’o mei Pulotu (pe Fisi pe Futuna he mahino e ‘aho ni), pea mo Tangaloa ‘Eitumatupu’a mei Langi (pe ko Ha’amoa he mahino ‘o e ‘aho ni), pea ko e ‘uhinga tefito ia ne pehe ai ne ‘eiki ‘a e ‘uluaki Tu’i Tonga ‘a ‘Aho’eitu pea mo e kau Tu’i Tonga pea nau to e mafai pule, pea ne a’u leva kimui mai ‘o ‘alu hake ‘o eiki lahi pe ‘eiki tete’e ‘a e Tu’i Tonga Fefine (tufofefine lahi ‘o e Tu’i Tonga), pea to e ’eiki tete’e ‘aupito ‘a ‘ene tama fefine lahi, ne ‘iloa ko e Tamaha, ‘a e Tu’i Tonga Fefine pea mo e Tu’i Lakepa mei Ha’a Fale Fisi (pea ne lau atu foki ki ai mo ha ‘ofefine lahi mo e Tu’i Ha’a Teiho), pea ka to e ha’u ‘o ta’ane pe ha Tamaha mo ha to e Tu’i Lakepa pe Tu’i Ha’a Teiho pea ko e taupotu ‘aupito ia ‘a e ‘eiki tete’e ‘a ia ko e Tamatauhala.
Ko e tupu mai ‘a e fakakaukau ‘o e ‘eiki mei heni, pea ko Hikule’o ne pehe ko e tuofefine ia ‘o e ‘uluaki Tangaloa (ko Tangaloa ‘Eiki pe ui he kau Ha’amoa ko Tangaloa Langi) mo e ‘uluaki Maui (ne ‘iloa ko Maui Motu’a), ka ne lahi ‘a Tangaloa ‘Eiki ‘ia Maui Motu’a. Ko e ‘uhinga ‘eni ne ‘ai ai ‘a Hikule’o ko e ‘Otua ia ‘o Ha’a Tu’i Tonga pea mo hono Fale (kau ki ai hono tuofefine ko e Tu’i Tonga Fefine, Tamaha, Tamatauhala, kau Sina’e mo Ha’a Falefisi), pea ko e Tu’i Tonga ‘a e Fakafofonga ‘o Hikule’o ‘i Maama/mamani. He ko Hikule’o ne fahu pe ’eiki tete’e kia Tu’i Tonga ‘Aho’eitu mo hono hako pea to e ‘fahu loa. Ne tupu leva mei heni ‘a ‘etau pehe ko e sino ‘o e Tu’i Tonga mo e Tu’i Tonga Fefine mo honau Fale ‘oku toputapu he ‘uhinga lalahi ‘e ua ko ia, ko e tamai ‘a ‘Aho’eitu pehe ne ha’u mei Langi mo e mafai pule; pea ko honau ‘Otua ko e fahu/"'eiki" ia ‘o e kau Tangaloa mo e kau Maui ‘a ia ko Hikule’o.
‘A ia ne lau leva ‘a Tangaloa ‘Eiki mo e kau Tangaloa ko e ’ulumotu’a ia ‘o e Ha’a Tu’i Tonga pea ko Hikule’o leva ko e fahu, pea ‘i heni kuo loua ‘a e lau ‘‘eiki, fakataha mo e mafai pule, he Tu’i Tonga pea ‘i he kamata ‘a e lau Tu’i Tonga Fefine pea mo e Tamaha mo e Tamatauhala ne ‘alu leva ‘a e ‘eiki tete’e ia mei he Tu’i Tonga kiate kinautolu, neongo ne kei mafai pule pe ‘a e Tu’i Tonga, pea tau lele pehe mai ai pe ‘o ‘eiki tete’e ma’u pe ‘a e Tu’i Tonga Fefine, Tamaha mo e Tamatauhala he Tu’i Tonga neongo 'ene ma'u mafai pule pea hiki mai leva 'a e 'ulumotu'a mei he kau Tangaloa ki ai, pea ko e ‘uhinga tefito ‘eni ne ui ai ‘a e me’a lahi fekau’aki mo kinautolu ko e langi, pea a’u pe ‘o ui fakatenetene’aki ‘a e "Tu’i Langi" ki he Tu’i Tonga, pea tupu hake ‘a Ha’a Tu’i Takalaua ‘o ui ia ko e Tu’i Kelekele pea Tu’i Kakai leva ‘a e Ha’a Tu’i Kanokupolu. Ne to e ui pe foki ‘a e ongo Ha’a Tu’i fo’ou ni ko e ongo Tu’i Ngaue pe "Tu'i Mafai Pule" ka e Tu’i Ta’engaue mo "Tu'i'Eiki" pe ‘a e Tu’i Tonga he ko e faka’ilonga ia e fakalangilangi. Pea ne tau lele pehe mai aipe, ‘a ia ka ta’ane pe ha ‘eiki fefine ‘i Tonga, pe mei he ongo Ha’a Tu’i
Ngaue, ki he Tu’i Ta’engaue ne kei fahu pe mo ‘eiki ange pe ‘a e Tu’i Tonga Fefine, Tamaha mo e Tamatauhala, ‘o tatau aipe.
Ne tau ma’u leva heni ‘etau me’a ko e Moheofo ‘a ia ko e ui ia ‘a e ‘ofefine lahi ‘o e Ha’a Tu’i Kanokupolu ka ta’ane mo e Tu’i Tonga ke ma’u ai ha Tu’i Tonga mo ha Tu’i Tonga Fefine hoko, ko ha fetongi foki ‘eni ‘o e hingoa ko e Ma’itaki ne ‘uluaki ngaue’aki ki ha ‘ohoana ‘o e Tu’i Tonga. Pea ‘i he tu’u ko ‘eni ne ‘alu atu ‘a e Moheofo ia ‘o keu fahu tete’e pe ai ‘a e Tu’i Tonga Fefine ia ko e tuofefine ‘o e Tu’i Tonga. Pea neongo ko e Moheofo ko ha ‘ofefine ‘o e Tu’i Kanokupolu ka ‘i he lau ‘eiki ‘e kei toputapu ange pe ‘a e Tu'i Tonga ia mo e Tu’i Tonga Fefine, pea ko e ongo Tu’i Langi loua. Pea ne tatau pe heni ka ta’ane ha Tu’i Kanokupolu ki ha Tamaha pe Tu’i Tonga Fefine, he’ikai ke ‘eiki ange hono tuofefine Moheofo ki he Tu’i Tonga he Tamaha pe Tu’i Tonga Fefine. Ko e ‘alu ‘eni ‘o e lau fahu mo e 'eiki ‘oku fihi ‘aupito, ka ko e ‘uhinga pe, ‘oku ma’olunga ange ‘a lau ‘eiki ia ki he Tu’i taupotu pe toputapu taha he tu’u pehe ni, ‘a ia ko e Tu’i Tonga mo hono tuofefine Tu’i Tonga Fefine, pea ‘i he ‘aho ni ko e Tu’i Kanokupolu mo e Pilinisesi.
Ko e fakatata pe kimui ni mai kou fiefaka’osi ‘aki ko Tuita ‘Isileli Tupou
(Toluafe), mo hono foha ko Tuita Laufilitonga mo hono foha ko Tuita
Ma’ulupekotofa, pea ko e tafa’aki ‘ena ‘a Tungi ia ne ‘osi talanoa ki ai ‘a
Longolongo’aevalu. Ne ta’ane ‘a Tuita Toluafe kia Luseane Halaevalu Fotofili (Tu’i Tonga Fefine kapau ne kei pule 'a e Tu’i Tonga), pea ‘i ai ‘ena fanau ‘e toko tolu pea pekia ‘a e taha (Makahokovalu), pea ko Tuita Laufilitonga pe mo Tu’iniua (Solomone ‘Alokuo’ulu) ne na mo’ui, pea tupunga he ‘eiki lahi ‘a Luseane Halaevalu he lau Tu’i Tonga Fefine ne ‘ikai ke tali ‘e he fangatuofafine ia ‘o Tuita Toluafe ‘a ia ko Simoa Vi, Vika Vaha’i mo Sela Lepolo kenau fahu pe ko ha’anau fanau mo e hako ‘ia Tuita Laufilitonga mo Tu’iniua mo hona hako ‘o a’u mai aipe ki he ‘aho ni, he na’a nau tui ko e fefine ‘eiki lahi ‘a Luseane Halaevalu mei he lau Tu’i Tonga. Pea ‘i he to e vilo hake ‘o to e ta’ane ‘a Tuita Ma’ulupekotofa mo Pilinisesi Salote Pilolevu ko e ‘ofefine ‘o e Tu’i ‘o Tonga he ‘aho ni, pea ko e lau Tu’i Tonga Fefine ko ia ‘a e Tu’i Tonga Fefine he lolotonga ni, ‘e ai pe leva ‘a e fakangatanagata ‘o Tu’ilokomana mo Tupou’ahome’e ki he fuifuilupe ‘o Palasi, pea ‘ikai ko ha ‘uhinga ia kuo faka’ikai’i ai ‘a e tukufakaholo ‘o e fahu mo e ‘ulumotu’a, ka ko e ‘alu pe ia ke fihifihi loumaile ‘a e lau’eiki he’ene ‘alu ki he Tu’i taupotu taha ‘o e ‘aho ko ia.
Siosiua Lafitani Tofua’ipangai
Lo’au Research Society (LRS)
pouvalul [at] aapt [dot] net [dot] au