Ko e To Folofola 'A 'Ene 'Afio Kingi Siaosi Tupou V ki he Fonua [1]
Thursday, November 25, 2010 - 13:07. Updated on Monday, September 9, 2013 - 18:40.
KO E TO FOLOFOLA 'A 'ENE 'AFIO KINGI SIAOSI TUPOU V KI HE FONUA, I HE 'AHO 24 'O NOVEMA, 2010
'I he ta'u 1875 na'e tukupa 'a e Tu'i pea mo e Hou'eiki ki ho nau 'Otua ke tauhi 'a e kakai 'o fakatatau ki he Konisitutone pea mo e to'onga fakasivilaise 'o e 'aho koia, koe'uhi ke nofo malu 'a ho tau fonua 'i he funga 'o e melino pea mo e maau.
Na'e fa'u leva 'a e Konisitutone ke palanisi tatau 'a e le'o pea mo e pule 'a e Tu'i, Hou'eiki pea mo e kakai ka na'e tuku 'a e mafai o e pule fakapule'anga, 'a ia ko hono pule'i faka'aho 'o e fonua, ki he Tu'i pe pea mo e Fakataha Tokoni.
Ka kuo lahi 'a e ngaahi liliu kuo hoko 'i mamani 'i he ta'u koia 'e 135 kuo hili atu, pea kuo tau a'usia 'e kitautolu 'a e ngaahi fakalaka ne 'ikai ke 'amanaki 'a e Hou'eiki 'o e kuohili ne mei lava'i. Kuo taimi leva ke tau liliu 'a e founga 'oku pule'i 'aki 'o e fonua ke tau inasi kotoa 'i he taleniti kuo foaki 'e he 'Otua ki he Tonga kotoa 'o tatau pe 'a e ma'olunga pea mo e ma'ulalo.
Ko Hoku fatongia Ke u tauhi kakato 'a e tukupa ne fai 'e he Hou'eiki ke malu mo haohaoa 'a hono pule'i 'o e kakai.
Ko e 'uhinga ia neu fokotu'u atu ai ki he Fale Alea 'a e ngaahi liliu fo'ou ki he Konisitutone pea mo e ngaahi Lao, pea ne tali kakato 'e he Fale 'a e ngaahi fokotu'u ko eni 'i he 'aho 19 'o Siulai.
'E fakatokolahi 'a e kainga koia te nau fakafofonga'i 'a e kakai mei he toko hiva (9) ki he toko hongofulu ma fitu (17) ka he 'ikai ke liliu 'a e tokolahi koia 'o e Hou'eiki 'oku nau me'a 'i he Fale, 'aia te nau kei toko hiva (9) pe.
'E fakataha leva 'a e kau Memipa koia 'e toko uofulu ma ono (26) 'o e Fale Alea 'o fili ha tokotaha 'o kinautolu ke u fakanofo ko e Palemia. 'E fakangata 'a e tokolahi 'o e Kapineti ki he Hou'eiki Minisita pe 'e toko hongofulu ma taha pea 'e fili kotoa kinautolu 'e he Palemia.
'Oku ou loto ke foaki kotoa 'a e ngaahi mafai faka-Pule'anga mo e ngaahi fatongia ki hono pule'i faka'aho 'o e Fonua ki he Kapineti pea mo e Fale Alea, pea 'e fai 'a e Tu'i ki he ngaahi fale'i 'a e Palemia.
Ko hoku ngaahi mafai faka-Konisitutone 'e anga pehe ni 'a hono fakahoko. Te u fakanofo pe 'a e Hou'eiki Fakataha Tokoni, Komiti Fale'i Fakalao 'o e Fakataha Tokoni pea mo e Eiki Kanisela. 'E fakanofo leva 'a e Hou'eiki Fakamaau, Eiki Fakamaau Lahi pea mo e Ateni Seniale 'i hono fale'i a e Tui 'e he Paneli Pule mo Tautea 'o e kau Fakamaau 'aia 'oku memipa ai 'a e Hou'eiki Fale'i Fakalao 'o e Fakataha Tokoni pea Sea ai 'a e Eiki Kanisela.
Ko e ngaahi mafai faka-Fakamaau'anga 'o e Tu'i, 'e toki fakahoko pe 'i hano fale'i 'a e Tu'i 'e he Hou'eiki Fale'i Fakalao 'o e Fakataha Tokoni.
'Oku 'ikai ke 'iai ha 'uhinga ke mou loto tala'a ai pe manavahe. Ko e uofulu ma nima 'o Novema, ko e 'aho fakahisitolia ia 'i he fonua; koia ai te mou fili ai 'a e kau Fakafofonga te nau hoko ko e 'uluaki Pule'anga fili 'o e fonua ni i ho tau hisitolia loloa.
'E hopo 'a e la'aa pea ko e momofi te mou ongo'i ko e hanga mai ia 'a e fofonga 'o e Hou'eiki 'o e kuohili pea mo e to'utangata ta'efa'alaua 'o e kaha'u kuo te'eki ke nau 'i manava. Pea 'i ha fanga ki'i momeniti iiki, 'e hanga taha mai 'a e hisitolia pea mo e ngaahi fonua kaunga'api kiate kitautolu. 'E e'a atu leva ho tau natula mo'oni. Nae 'ikai ke fakamalohi'i kitautolu 'e taha, pea ne ikai ke tau muimui ki ha founga pule'i 'o ha kaunga 'api; ka ko e ngaahi liliu ko ho tau loto pe 'o kitautolu pea ne 'ikai te tau fakapoa ki ha taha.
'Oku ou 'ofa lahi atu aupito kiate kimoutolu hono kotoa.
GEORGE R