Ko e kai ke mo'ui, ka 'oku 'ikai ko e mo'ui ke kai! [1]
Tuesday, June 21, 2011 - 20:49. Updated on Monday, September 9, 2013 - 18:40.
'OKU 'ikai ke u fakasi'isi'i 'a e mahu'inga 'o e Konifelenisi 'a e ngaahi siasi, ka 'oku fai 'a e sio atu ki he ngaahi to'onga mo'ui 'oku fakatupu masiva mo fakatupu mahamahaki ki he fakafo'ituitui pea mo e fonua, fakalukufua. Ko e to'onga kai! Kai ho'ata, kai efiafi, pea supper kuo fuoloa 'a e po'uli, 'i he hingoa 'o e lotu 'a e 'Eiki?
Katoa 'a e ngaahi houa kai ko'eni, te ke siotonu ai ki he to-lalo 'a e to'onga mo'ui 'a e kakai. Pea matu'aki mama'o mei he anga fakalotu. Hange ia hano fakafaingamalie 'o e siokita. He ka lea atu ha taha ke tuku e kai fa'o. 'Oku tali fefeka mai pe ia! 'Oua 'e kei'ingo, he ko e me'akai. Pea 'oku si'i ha faifekau 'e lea malohi ke ta'ofi 'a e to'onga mo'ui ma'ulalo, ko e fa'a kai mo e kai fa'o. Tataaitaha ke mavahe 'a e kau 'uluaki hikinga, 'oku kei toe ha me'a lelei. Ko e toko lahitaha, 'oku tangutu pe 'o "kai kai loi" kae fa'o e ngaahi me'atokoni kehekehe ke 'alu mo ia. Siokita lahi!
Ka 'oku malie, he 'oku polepole ai 'a e kakai feime'atokoni tokolahi, tokua ke 'aonga 'enau teuteu mo e fakamole! Pea hange leva ko ha me'a lelei 'a e to'onga 'oku 'ikai ke poupou'i 'e he Tohitapu ko e kai fa'o! Ko e kai mana 'a 'Isileli, na'e fekau ke nau tufi pe 'o fe'unga mo e 'aho ko ia, 'o 'ikai toe kau ki ai 'apongipongi. Ko e ni'ihi na'e tufi ko e taunga ki he 'apongipongi na'e 'uangahia.
Malie 'a e malanga ia pea le'olahi 'a e lotu tangi, ka ko e toko lahitaha 'oku kovi pea to vave he me'akai!. 'Oku fakahinohino 'e he Tohitapu 'a e me'atokoni, pea mo hono 'aonga, pea a'u 'o tala fakapatonu mai ko e angahala 'a e fakauloula kai.
'Oku ou tui 'oku manavahe 'a e kau takilotu 'i hono tu'utu'uni ki he kaingalotu, ke ta'ofi 'a e ngaahi pola, pea kai si'isi'i 'o fakafe'unga ki he fiema'u 'a e sino kae ma'u e malohi mo e mo'uilelei.
'Oku toe 'I ai foki mo e kavenga kehe fakapa'anga ki he mo'ui 'a e famili, kae 'ikai ko e lotu pe. Kapau 'e ako'i lelei 'a e fanau, te nau ma'u 'a e kaha'u lelei, pea leleiange 'enau tokoni ki he toenga 'o e sosaieti mo e lotu.
'Oku pehe foki, tokua, 'oku lahi e pa'anga muli 'oku hu mai ki Tonga ni, koe'uhi ko e 'omai ki he konifelenisi.
Ko hono mo'onii 'eni! Neongo pe koeha e lahi ha pa'anga muli 'e omai ki Tonga ni he taimi konifelenisi, 'oku toe foki pe ki muli 'i he ngaahi lau aho si'i ke toe fakatau mai 'aki ha kakano'i pulu, sosisi, apele, etc. Pea 'osi ange 'a e konifelenisi, ko e me'a 'oku tuku 'i Tonga ni ko e ongosia, masiva pakupaku, mahamahaki - suka, toto ma'olunga mo e mahaki mafu, tukukehe 'a e ngaahi fu'u no he pangikee, fakamo'ua he falekoloa mo ha toe ngaahi me'a kehe 'o kau ai 'a e ngaahi kautaha no hange ko e Funaki, e si'i 'asi mai ai 'a e matu'a 'o e lotu he fakamo'ua ki he kavenga, pea toe mahamahaki fakalaumalie. Mahalo ka 'iai ha me'a 'e ma'u ko e ongoongolelei pe tokua 'oku 'ilo 'e he faifekau mo hoto kaunga loto na'a te ngaahi pola.
Ko e tokolahi 'oku nau kohu 'oku mau ai ha tapuaki. Mahalo pe! Ka 'o kapau te ke fa'a ngaue pe koe ia, te ke 'ilo ai 'a hono mo'oni. 'Oku mo'oni 'a Solomone: " Ko e nima fa'a ngaue 'oku mohu me'akai pea koloa'ia." 'Oku poupou ki ai 'a Ben Franklin, " 'oku tokoni'i 'e he 'Otua 'a kinautolu 'oku nau tomu'a tokoni'i kinautolu." Na'a ne toe pehee foki: "Early to bed, and early to rise makes a man healthy, happy and wise."
Ko ia 'oku ou 'amanaki pe 'e tokoni ki he kakai kenau fa'a fakakaukau, kapau aa 'oku 'ikai ke talaatu 'e he tauhi sipi ha founga ma'ama'a ange ki he mo'ui, pea ke 'ofa 'o lau ho'o folofola ke mahino 'a e finangalo 'o e 'Otua, mei he fakahoholoto 'a e tangata, ka ke mo'ui. He ko 'Ene 'ioke "'oku moluu mo ma'ama'a" pea 'oku fakatupu fiefia, mo'uilelei pea iku ki he mo'ui ta'engata. 'Oku 'ikai ke mamafa ia 'o hange ha . io-iaa-ee .io-iaa-ee! He 'oku 'ikai ko 'etau faakafua mo toho faka-ha'amoa 'e kitautolu 'a Sisu mo 'ene lotu. Ko 'etau foaki pe hotau loto ki ai, pea te ne fua 'iate kitautolu ko e 'ofa, melino, kataki, angamokomoko, etc. Pea te tau mo'uilelei, fiefia, tu'umalie, loto ke tokoni ki he masiva, loto ke 'oua 'e maumau'i noa e teuteu me'atokoni 'a e 'Otua, pea toe lahi leva mo mahu ki hotau kau muiaki 'a si'etau fanau mo e makapuna.
Ta fetokoni'aki ke fokotu'u ha Tonga mo'uilelei, pea fakasi'isi'i 'a e masiva mo e mahamahaki, 'aki 'eta loto ke fakasi'isi'i 'a e katoanga kai. Pea tuku atu aa hota kainga 'i muli ke totongi honau ngaahi mo'ua, he 'oku toe 'iai pe mo 'enau kavenga ke fua 'i he nofo muli 'oku nau fai.
Ko e kai ke mo'ui, ka 'oku 'ikai ko e mo'ui ke kai! Ko e fa'a kai mo e fa'a katoanga, 'e mo'oni ai e lau 'a e motu'a 'e taha. ". . . mu'omu'a mai 'a e fe'amokaki, hoko mai ai e fusimo'omo pea muimui mai e avangongo 'a e kato, kae hange ha ifi ika e longoa'a 'a e manava. . . "
Witcliffe Taufa