Hala ha tupu, he uta me'akai ki Nu'usila [1]
Sunday, January 8, 2012 - 18:45. Updated on Monday, September 9, 2013 - 18:40.
Tangata'eiki,
'OKU makatu'unga foki 'a e hoha'a lahi 'a e kau ngoue 'o e vahefonua Vava'u ni, ko e fu'u mamafa ange 'a e totongi 'o e feleti (freight cost) 'I he totongi 'o e fua 'o 'enau ngoue 'I hono uta atu ki Nu'usila.
Pea ko e tefito'I 'uhinga ia 'oku mau faka'amu ai ke fakatou lele pe 'a e vaka 'o e JAWS mo e REEF ke 'I ai ha holo hifo 'a e totongi 'o e feleti. Kae 'oua 'e fa'iteliha pe 'a e REEF mo 'ene kau customer, koe'uhi ko 'ene tokotaha.
He ko hono mo'oni, 'oku pa'anga Tonga 'e T$1.00/kilo 'a e totongi 'o e fua 'o 'emau ngoue, kae tola Nu'usila 'e NZD$1.00/kilo 'a e totongi 'o e feleti.
'A ia ko e mahu'inga 'o e tangai kape 25kg @ T$1.00/kg 'oku pa'anga Tonga 'e T$25.00 ki he tangai, ka ko hono feleti 'o e tangai koia 'oku tola Nu'usila 'e NZD$25.00 ki he tangai. 'A ia 'oku mamafa ange 'a e totongi feleti 'I he totongi 'o 'emau ngoue.
Ko e faka'amu na'a lava ke holoki hifo 'a e totongi feleti ki ha tu'unga 'oku fe'unga m e ivi fakapa'anga 'o e kakai he vahefonua ni, 'o hange koia 'oku lolotonga fakahoko 'e he kautaha vaka JAWS.
Talamai ko e feleti 'o e koniteina fo'ou 'o e MV 'Otuanga'ofa 'oku T$500.00 mei Neiafu ki Nuku'alofa, Ka 'oku subsidise 'e he Pule'anga 'a e 70% 'a ia 'oku holo hifo ai 'o a'u ki he T$225.00 'a e ma'ama'ataha 'oku nau ngaue'aki.
Koia ai 'oku ou tui 'oku totonu ke 'I ai ha tokoni 'a e Pule'anga ki hano subsidise 'o e feleti 'o ha konitiena me'akai 'oku lava ke export mei Vava'u ni ki Nu'usila pe ko 'Aositelelia. He kapau 'e subsidise 'e he Pule'anga 'a e 50% 'o e feleti (at cost), 'o totongi fakafoki ki he tokotaha exporter, 'e malava heni ke hiki hake 'a e totongi fakatau mai 'o e fua 'o e ngoue 'e he kau exporter mei he kau ngoue mei he T$1.00/kilo ki he T$1.50/kilo. (Tukukehe ka a'u 'o T$2.00/kilo)
'Io, ko hono subsidise 'o e feleti 'I he export 'o e ngoue 'a e founga (catalyst) te ne lava ke langa'I hake 'a e tu'unga faka'ekonomika 'o e fonua 'i he 2012. Ko hono 'uhinga, ko e founga eni 'oku ne tokoni'I hangatonu hono langa hake 'a e ngoue mo e export, he 'oku fakatou benefit heni 'a e kau fakamaketi mo e kau ngoue 'I he taimi tatau. Pea 'ikai ngata ai, ko e founga eni ke holoki hifo ai 'a e fe'amokaki 'i he fefakatau'aki. (Trade Deficit).
'Ofa he Kakai 'o Tonga
Paula K. Kava
paul [dot] kava [at] gmail [dot] com ( paul [dot] kava [at] gmail [dot] com)