Prince Tu'ipelehake leaves Tongans a legacy of Talanoa
Friday, July 7, 2006 - 22:30
News of the sudden dealth of Tonga's "People's Prince" Prince Tu‘ipelehake (56) and Princess Kaimana (46) in a car accident on a California highway yesterday, has shocked Tongans as the news slowly spread in the Kingdom today.
- Read more about Prince Tu'ipelehake leaves Tongans a legacy of Talanoa
- Log in or register to post comments
Comments
Ko e fakamasiva ki he Tonga
Ko e fakamasiva ki he Tonga kotoa - Siosaia Moimoiangaha, California, USA
Kataki fakamolemole pe pea tulou atu ki he Tonga kotoa he ‘oku uesia e loto moe ‘atamai ‘i he fakamasiva kuo hoko.
He ‘ikai ha toe lave ia ki he faingata’a kuo hoko’ ka teu lave si’i ki he palopalema na’e meimei malava he fakahaofi pe ta’ofi e fatulisi po’uli ne hoko ‘i San Francisco.
‘Oku ha mai he talanoa ‘oe ngaahi fakamafolalea pea moe ngaahi nusipepa ‘a e ngaahi ‘ata ‘oe me’alele ne fai ai e pekia. ‘Oku ou fakatumutumu he masiva pehe ‘a e tangata Tonga ‘o San Francisco ‘i hono ngaue’aki e Explore 1998 ke fakaha’ele ai e Tu’ipelehake mo e Pilinisesi. Ko e “palahi” mo’oni moe fakasi’isi’i ‘Eiki faufaua fau ‘a e tangi ke tatau. Ko e ngaue ma’ae Pule’anga Tonga pea na’e totonu ke ngaue’aki e ngaahi me’alele faka’ei’eiki ‘oku ngaue’aki ‘e he Fale ‘oe Tu’i. ‘Oku fefe fau e masiva ‘a e Tonga ‘i ‘Amelika kuo ‘omai ai e Saliote maumau mo ‘uli ke fakaha’ele ai ‘e Tu’ipelehake.
‘Oku totonu ke ako e Tonga kotoa pe ‘i muli ke tuku e kaaimu’a pea moe palahi noa’ia kae fakatonutonu e to’onga faka’apa’apa he kapau na’e taki taha tu’u ki hono tu’unga he’ikai hoko e po’uli kuo tau tofanga ai. Ko e me’a pango koe vale ‘a e ki’i tokosi’i ke kafo ai e ‘Otumotu ‘Anga’ofa’.
‘Oku ou kole fakamolemole atu kapau ‘oku lavea ha loto ‘i he ki’i fokotu’u fakakaukau ka he’ikai lava ke toe ta’ofi he ko e taimi pe ‘eni ke fai ai e fakatonutonu. ‘Ofa pe ke kamata ‘i he ‘aho ni ‘o fai atu ke mahino ki he Tonga kotoa pe ‘i he kolope ke tuku aa e ‘oho’oho mu’a ‘i he taimi ‘oku folaua ai ‘e he Fale ‘oe Tu’i e ngaahi fonua muli.
Faka’apa’apa atu mei he ‘api ko Siatahi, Los Angeles, California U.S.A.
Siosaia Moimoiangaha
Tangane ‘a e fai fatongia -
Tangane ‘a e fai fatongia - ‘Ofa-ki-Tonga, Long Beach California, USA
Ko e `aho Sapate `eni `i `Amelika Lahi ni pea tuku mu`a keu hufanga atu ai, pea u lafo lalo atu he talamalu `o e fonua, kau alasi mu`a `a e ki`i me`a ni `oku tala`a ai hoku loto fekau`aki mo e me`a fakamamahi kuo hoko ki he fonua.
Ko e toki fakame`apango he `oku kei tootoofaa `a e Moto `o Ha`a Talafale `oku te`eki ke fakaha`ele ki `api mei muli ni, ka mahalo ko e taimi totonu pe `eni ia ke langa`i atu ai `a e me`a ni ke fakakaukau`i ke `oua `e faifai ange pea toe hoko.
Neongo `etau ki`i piliote `i he kolope, ka kuo tau fili ke tau kau he kau pea lau hotau ki`i pule`anga`i hono ngaue`i `a e mala`e `o e fetu`utaki fakavaha`apule`anga. Ko e mala`e ni `oku `i ai hono ngaahi naunau pea mo hono ngaahi vaha`angatae kuopau ke pukepuke pea mo tauhi.
Ko e ta`u `eni `e fiha hono fokotu`u mo hono fakalele `o e `Ofisi `o e Konisela Seniale `i San Francisco mo e `ikai hano me`alele fakapule`anga fe`unga ke fai `aki `a e ngaue `a e `Ofisi pea ngaue`aki ki hono talitali `o e ngaahi feha`ele`aki `a Fale Lahi pea mo hono ngaahi to`ukupu.
`Ikai ke ngata he `ikai ke `i ai ha me`alele totonu mo fe`unga, `oku totonu ke `i ai ha faka`uli makehe kuo `osi ma`u laiseni `i he fonua ni mo ako`i ki he fa`ahinga faka`uli ko `eni mo hono malu`i `a e mo`ui `a e kau pasese fakalangilangi `oku nau ngaue `aki `a e me`alele `a e pule`anga.
Ko e me`a mai e `a e Tama Tu`ipelehake mo Pilinisesi Kaimana Tuku`aho he fatongia `o e Fale Alea ma`a e Komiti Fakalelei Fakapolitikale, pea hange ia `oku tukutukunoa`ia pe `o ngalingali ko ha`ana me`a fakafo`ituitui mai pe ia ki `Amelika ni.
Ko e kau Pilinisi mo e kau Pilinisesi `o e fonua `oku `i ai honau ngeia tukufakaholo pea `oku totonu ke matauhi ia `i Tonga, pea toe fu`u tokanga`i ange `i he taimi `oku nau me`a mai ai ki muli ni. `Oku `ikai ko ha me`a ia `oku totonu ke fai hano talanga`i he ko e ngaahi naunau pau ia `o e Pule`anga faka-Tu`i.
`Oua mu`a `e si`i tukuaki`i `a si`emau ki`i finemotu`a tu`a mo e motu`a `a si`ene ki`i me`alele na`e ngaue`aki he feme`a`aki `a e Tu`ipelehake. Na`e `ikai ko ha palahi pe ko ha si`i kaaimu`a, ka ko e hapo `a e pulu na`e to he fai fatongia, pea lele`i `a e pulu ko ia `o a`u ki he mole ai `a si`ene mo`ui.
Seuke, na`e tu`a pe `a e si`i sino ia pea ngali fengataliaki nai `a e me`angaue, ka kuo `eiki mo tangane `a e fai fatongia pea ne fai `o a`u ki he ngata`anga `o `ene si`i mo`ui, `Ofa ke tau ako `i he fai fatongia ko `eni `a Hefa mo fai `aki ha tau fakamalo ki si`ono famili he tofi`a kuo ne tuku mai ma`a e Tonga nofo muli! - ‘Ofa-ki-Tonga
Royal tragedy - Lea Ovaska,
Royal tragedy - Lea Ovaska, Cairns, Australia
I want to convey my sadness at the death of Prince Tu'pelehake and his wife Kaimana and Vinisia Hefa. I had the pleasure of studying at the University of Qld. with Kaimana and was upset to read about her death in the Weekend Australian on Saturday.
I was only seventeen and a long way from home and having a beautiful smiling Kaimana in the room next door helped me cope with the pressure of homesickness along with the need to study hard. She was a wonderful cheery person and always made me feel happy and we felt blessed to have known a “princess” not because she was from Tongan royalty but she was just a true princess .
Please pass on my deepest sympathies to Kaimana's family and to the families of Prince Tu'pelehake and Vinisia Hefa.
Thinking of all in Tonga - Lea Ovaska
‘Oku masiva ‘a Tonga - Mat
‘Oku masiva ‘a Tonga - Mat Sanft, Kolomotu‘a, Tongatapu
Kou fakame’a pango ‘ia he kamata ‘a e kau fakaanga ia ki he me’alele mo e ha fua. Na’e tonu pe ke mahino’i ‘e Siosaia Angaangaha ‘oku masiva ‘a Tonga pea ko e accident ia ‘oku ‘ikai ha taha ia tene loto ki ai. Ko late Princess Diana ‘ena ia na’e me’a holo ia he taha ‘o e ngaahi me’alele mamafa taha mo lelei taha ka ‘oku ‘ikai pe lava ia ‘o fakahaofi ‘a e Pilinisesi. Tuku atu mu’a ‘a e fakaanga kae ‘oleva mu’a ke fakahekeheka ‘a e folau ‘akinautolu na’e si’i kaungakau he fakatamaki na’e hoko. - Mat Sanft
Ko e pule ‘a Sihova - Manulea
Ko e pule ‘a Sihova - Manulea ‘i Pangai, USA
'Oku pulonga 'a Tonga he fakamasiva kuo hoko, 'o mole ai ha mo'ui 'e toko tolu! Ko e ta kuo o'o fau, pea 'oku ongo mo'oni 'ihe loto 'o e Tonga kotoa.
'Oku ha meihe tohi 'a Siosaia Moimoiangaha 'a 'ene ..”fakatumutumu he masiva pehe 'a e tangata Tonga 'o San Francisco 'i hono ngaue'aki e Explorer 1998 ke fakaha'ele ai e Tu'ipelehake mo e Pilinisesi.” Ha sino mai foki 'i he tohi ko eni hange ne fai ha palahi moha fakasi'isi'i 'eiki 'a e faka'uli, Vinisia Hefa kihe hou'eiki!
Tuku mu'a ke fai atu ha vahevahe fakakaukau. Mole ke mama'o ha palahi mo ha fakasi'isi'i 'eiki 'a Vinisia. Na'e 'i ai e 'uhinga 'o e faifatongia ko eni 'a Vinisia, pea he 'ikai teu lave atu au ki hono fakaikiiki! Ko e me'a 'oku ou tokanga au kiai, na'e mahu'inga'ia 'a e Tu'ipelehake pea mo hono hoa, Pilinisesi Kaimana Tuku'aho 'i hona va ko e kaungame'a mo Vinisia Hefa, ko e “tu'a” , ” ko e masiva mo e ta'e'iloa”, “koe ma'ulalo”, pea mo e “kainanga” pe 'o e fonua. 'Oku ou tui na'e 'ikai mahu'inga kihe Tu'ipelehake mo e Pilinisesi ia 'a e fotunga mo e ta'u 'o e me'alele na'e fai atu ai 'a e ha. Na'e mahu'inga ange kiate kinaua ia ke fai ha fe'iloaki fiefia mo hona kaungame'a, pea ko e maheni mamae koia ko Vinisia. Kiate au, 'oku ha sino mai 'ihe fakafeangai ko eni 'a e Tu'ipelehake mo Kaimana 'a e anga fakatokilalo mo'oni. He 'oku ou tui 'oku tu'una pea vevea 'a San Francisco e kau Tonga mo 'enau ngaahi me'alele fo'ou mo lalahi, pea na'e 'ikai mei faingata'a ia ki he hou'eiki kena fetu'utaki kiha taha moha me'alele 'oku toe sai ange ke 'alu atu kena me'a ai. Ka na'ana palani pe kinaua ke fakamoleki 'a e momeniti koia pea mo hona kaungame'a ko eni, he tala'ehai na'e 'iai ha 'amanaki kiha fakatamaki pehee 'e hoko.
'Oku tangi pea to'e 'a e loto kotoa he mole kuo hoko. Ka 'oku 'ikai fai ha launga. Ko Sihova pe na'ane foaki, pea koia pe kuo ne toe to'o! Tau fakafeta'i pe ki hono huafa.
Faka'apa'apa atu - Manulea ‘i Pangai
Due process under the US law
Due process under the US law - Sione Lousiale Kava, Pagopago, American Samoa
I am the only employee in black and ta'ovala at the American Samoa Government Offices today and will be for the rest of this month. My condolences to His Majesty and the people of Tonga for the loss of the HRH Prince Tu'ipelehake and his wife Princess Kaimana.
It may be hard for others to fathom, but my prayer is out there for this young lady, Delgado whose life undoubtedly be changed for ever due to a split second indiscretion on her part.
The writing on the walls is beginning to sound as though some of us are beginning to bent on vengeance. To seek revenge will destroy us and mar the good reputation of the departed prince and princess.
Even though I do not condone her action and more so, the consequences of that action, I submit that Delgado must still be given her due process as per the laws and constitution of the State of California and the United Sates of America.
I do not need to remind us that the freeways of America have always been a race track and play ground for many including Tongans. I can name a couple times in the so distant past when Tongan drivers caused the death of families and individuals in California freeways alone. All these Tongans were given a fair and impartial trial.
Respectfully - Sione Lousiale Kava
Saia Moimoiangaha - Lucia
Saia Moimoiangaha - Lucia Mateialona-‘Olive
‘Oku ou tui tatau pea mo koe “Moimoi-anga-kuo-ha” ‘i ho’o fokotu’u
fakakaukau fekau’aki mo ha me’alele fakapule’anga ‘a Tonga ‘i SFO,
pea mo ha faka’uli taukei mo fakapotopoto ke ngaue ma’ae fale ‘o e
Tu’i pea pehe ki he kau ma’olunga ‘o e fonua ‘o ka nau ka ‘ahia mai e
feitu’u ni.
Ka neongo kotoa ho’o ngaahi fokotu’u kotoa koia, ‘oku kau
ho’o halalau holo ‘a’au he ta’emingoa, ngao’i, hu hala, pea mo e
fakatupu ‘ita lahi ‘aupito. Pea ‘e lava pe ke u pehe ‘oku hoko kotoa
pe ‘o vale ho’o ngaahi fokotu’u he ‘oku ha mahino mai ‘oku mole
meiate koe ‘a e faka’apa’apa ki he ongo pekia ‘eiki ni, kae’uma’a
si’i Hefa.
Kole atu ke kataki ‘o ki’i fakatatali hifo pea ke pine’i hifo kae
‘oleva ke telio e ongo sino ‘eiki ko eni. Tauhi ange mu’a ‘a e
molumalu pea ke toka’i mo ‘a’apa ho’o halalau holo.
Kuo u fokotu’u atu ko ‘ene maau pe ‘a e telio e sino ‘eiki e Pilinisi
mo e Pilinisesi pehe kia Hefa, ko e taimi lelei leva ia ke ke
fakava’e mai ‘e koe ha me’alele ‘oku ke pehe ‘oku totonu mo taau mo
hou’eiki mo ha’a ma’olunga. He, ko e ma’olunga taha pe ‘e te fai e
fakaanga mo fokotu’u fakakaukau ko ‘ete ala ke tatau e tuhu mo e
ngutu.
Faka’apa’apa atu - Lucia Mateialona-‘Olive
Tuku ‘a e fakaanga
Tuku ‘a e fakaanga Moimoiangaha - Mele Hinanui Paythe, Campbell California, USA
Ko au, kapau na’a ku ‘ilo ‘a e feitu’u ‘oku nofo ai ‘a Siosaia Moimoiangaha, kuo u ‘osi lele pe ‘o paa’i e telinga ke tuku ‘a e me’a ko e fakaanga. Tuku ‘a e fakaanga, nofo ko e ‘o tali ha’o fo’i pulu, na’a to atu ia ko ha pulu mofele pe pulu kokoo pea nifi ee ka ke toki nefe koe.
Poupou atu kia Lucia pea mo ‘Ofa-ki-Tonga!
Moimoiangaha, ko e fo’i fokotu’u lelei na’a ke ‘omai (me’alele moe faka’uli fakapolofesinale), ka ko e ‘ai ke ‘ai ‘aki ‘a e talausesee? Mo’oni ‘a Lucia, ko e fakatapa lelei mai ia ‘o ho’o fakaanga kapau te ke ‘alu hake ko e mo ha me’alele expensive 2007 ‘o tuku ki he Konisela Tonga ke ngaue’aki ‘e he kau ma’olunga fa’a oomai ki he Bay. Na’e tonu ke ke ‘omai pe ho’o fokotu’u mo e fakakaukau kae ‘oua teke toe fakaanga mo tuhu holo (he ‘oku mo’oni ‘a Lucia) mo e “ngao’i”.
Ko e me’a ‘e taha ke ke manatu’i Moimoiangaha, na’e ‘ikai ke me’a mai ‘a e Tu’ipelehake ia mo Kaimana ‘i ha fatongia fakapule’anga ke ui kinaua ko ha ongo Diplomat pe Fakafofonga pule’anga. Taimi ‘oku ha’u ai ‘a ‘Akilisi Pohiva ‘i ha ngaahi fakataha fakapule’anga, neongo ‘oku fa’a taku ko e fakaoli ‘a e ngaahi fakataha ‘oku ha’u ki ai, ka ‘oku ha’u ia ‘i he level fakatipilometi. Pea na’e a’u ki he ‘alu ‘a ‘Akilisi ia ‘o faikava, ‘oku security takai pe ‘a tu’a pea tau mo ‘ene fu’u me’alele he na’e ‘i ai pe ‘ene faka’uli mavahe. Pea ko e me’a ia koia ‘oku fai ia ‘e he pule’anga ‘Amelika.
Ko Kaimana mo e Tu’ipelehake, ko ‘ena folau, neongo ‘oku ongo atu ‘a e talanoa ‘o pehe ko e oomai ko e okooko mo e tatanaki fakakaukau ki ha fa’unga ‘oha pule’anga fo’ou pea pehe ai pe ia ko ha folau ma’olunga, tu’umalie pea ngali fakapule’anga, ka ko e folau masiva ‘o lahi fakafalala pe ‘ia te kinaua pe pea tokoni ofi kiai ‘a hona ngaahi kaungame’a mo e famili. Ko’ena oomai ko’ena si’i feinga ma’ae kakai (you and me mo’eta fanga kui moe hako ‘oku kei ‘i Tonga). Pea na’e pau ai pe ke na nofo pe ‘i he kakai, feohi mo e kakai he na’ana oomai ke fakahoko ‘a e misi mo e faka’amu ‘a e kakai ‘o e fonua. Ko ‘ena nofo ‘i Tonga, ‘oku na ‘alu ki ‘uta ‘o ngoue (koane etc). Kuo ke sio ha hou’eiki ‘e ‘alu ‘o huo? Hala’ata! Ko e malo mo naua ‘ena si’i fie hifo ki lalo ke tau tatau pea na loto ke me’a ngaue’aki ki naua ‘e he kakai kihe fakaongo mo fakahoko honau le’o ki Falelahi.
Kaikehe, ‘oua te ke tafoki ‘o tala kuo na oomai ‘o palahi holo heni. Kapau na’a mou maheni pea na ‘alu atu pe ‘o kumi koe, he teke toe kalo? He ‘ikai ke toe ha falekai moha ‘eu hena ho’o faka’eve’eva’i holo ai naua. Pea fefe kapau ne na oo atu kia koe pea mou accident ai ko’eni? He teke toe lava ‘o fai mai ha’o tali ‘i hano fakaanga’i atu koe mo ho’o me’alele mo e ha fua na’e fai ai ‘a e fe’alu’aki holo? Ka ne ko koe ‘a Hefa, he teke pehe mai ‘oku na palahi atu kia koe? Te ke ‘ulu pupula holo hena hono uta holo ki naua. (He ‘ikai ke ke ta’e tohi mai koe ‘o talamai na’e ‘ikai pe te ke mei tali ke mou nofo - tuku ‘a e loi mo e mio’i, ko hai ia ha Tonga ‘e ta’e fiefia ke ‘ahia hono ki’i poko’i fale mo e me’alele ‘eha taha hange ko ‘Uluvalu mo Kaimana?)
‘Oua ‘e fa’a tau pe ‘ae pasi mo heka he ko e me’a ia ‘oku leleaki’i ai kita ko e pa pe me’a mo ‘oho, hee Moimoiangaha e!! Fakafua hifo, kapau ne ko e Tu’ipelehake koe ‘o ha’u ke fai ‘a e ‘u feinga ko ‘eni? Fefe kapau ne ko Hefa koe ‘i he fetu’utaki atu ke tali mo faka’uli’i kinaua? Pea ko e ha leva ha’o tali kapau ne ko koe ne mou ‘alu he accident ko ‘eni peana mate naua ka ke mo’ui koe?
Pea ‘oku mo’oni ‘a ‘Ofa-ki-Tonga, ko Vinisia Hefa ia koe famili pe ia ‘o kinaua he na’anau feohi pe ‘i Tonga. Pea ko e me’a pe ia ‘e hoko ‘i he vaivai fakapa’anga mo e fakame’angaue, ko ‘ena fetu’utaki pe kia Hefa ke fai hono deliver mo ‘ave holo ki naua. Tala aa ‘e koe ‘a e tokoni mo e fie ‘aonga mo taliangi ‘a Hefa pea mo e ‘ikai fie ma’olunga mo fiefie’eiki ‘a e ongo Tamaiki ko e palahi! Kapau na’a ko ha toe taha ange ‘a e Pilinisi & Pilinisesi, te na ha’u naua ‘o nofo hotele mamafa pea ‘alu ‘alu ‘olunga ai pe. Ka koe’uhi ko’ena ha’u kihe kakai - ko e ‘uhinga ia na’ana mate ai pe he funga ‘o e kakai.
Koia ai Moimoiangaha, ‘oua ‘e fakaanga he ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo kinaua pe ko Hefa!
Faka’apa’apa Atu - Mele Hinanui Paythe
Tuku e fakaanga - Siosaia
Tuku e fakaanga - Siosaia Moimoiangaha
Ko e ki’i tali pe ‘ena ki he taufale mo e fie paa telinga ‘a e fefine ko ia ko Mele H Payth.
Malo ‘aupito e fakatokanga pea ‘oku ou ‘ohovale ho’o ngaue ‘aki e “fakaanga” he kuo ke toe tu’u ‘o fai ‘a e fo’i ‘ulungaanga tatau ‘oku ke fakaanga’i’. Kataki pe kau ki’i lavelave atu pea ‘oku ‘ikai fai ha “kohu” ia he ‘oku tau taki taha kukukuku pe ‘ene mo’oni. ‘Oku ‘ikai faingata’a hono ma’u au ia kapau ‘oku ke fie paa’i hoku telinga’ kapau ‘e ma’u ai ha’o nonga. ‘Oku ou lolotonga ‘i Tonga ko e fai fatongia pea ka hili koia teu foki atu ki ‘Amelika he ‘oku ou fokoutua ai. ‘Oku faingata’a foki keu fakafepaki atu he ko e ki’i motu’a eni ia pea ko koe ko e finemotu’a pea ‘oku anga ta’e faka’apa’apa ke felauaki ha tuofefine mo ha tuonga’ane. ‘Oku ou tui pe ‘oku ‘uhinga ho’o loto tangia’ he kuo ke konga ua koe, kuo ‘ikai keke ke Tonga ka kuo ke toe muli pea kuo puli e faka’apa’apa fakatonga’ meiate koe.
‘Oku ‘ikai pe ke liliu ‘a ‘eku tu’u ‘i he ‘eku mo’oni na’e tuku atu ki he tepile ‘oe talanoa’. Ko ‘etau talanoa foki ke tau femahino’aki ka ‘oku ‘ikai ko ‘etau felauaki mo tau lau. ‘Oku mo’oni ‘aupito ho’o lave ki he loto ma’ulalo ‘a e ongo Tamiki kena hifo ‘o feohi mo e kakai. Ko hono maumau pe he ‘oku ma’u ai ‘e he ni’ihi ‘a e faingamalie kenau “palahi, fakataau, ‘oho’ohomu’a, kaaimu’a, ta’emingao, ngao’i ‘o hange ko ho’o lave’. ‘Oku mo’oni ‘aupito ho’o lau ‘oku ‘ikai keu ‘ilo ‘a V Hefa, ‘oku ‘ikai pe keu ‘ilo’i ia ‘e au pea ‘oku faka’ofo’ofa pe mo ia he koe ‘eku toki fanongo pe ‘aku he finemotu’a ko ‘eni ‘i he hoko ‘a e faingata’a’. ‘Oku ou ‘ilo’i pe na’e ngaue faka-sekelitali ki he ongo Tamaiki pea ko e me’a ia na’e fai atu ki ai e lave’. Ko e mahino na’a ne ma’u ‘i hono fatongia ‘i he kuohili na’e totonu kene ‘ilo ‘a e me’a ke faii. ‘Oku ‘ikai keu tu’i ne faka’uli ki he ongo Tamaiki lolotonga ‘ene ngaue faka-sekelitali he na’e ‘i ai pe ‘ena faka’uli. ‘Oku ou ma’u ha ‘ofa lahi ‘aupito ki he finemotu’a ni he ‘oku mo’oni pe ho’o lau ‘a e ‘ohonoa pe ‘a e ni’ihi koe ma’u e faingamalie ke feohi moe Fale ‘oe Tu’i. Ko San Francisco ‘oku fonu ai e kau Faifekau, Pisope, Palesiteni, Patele pea pehe foki ki he Fakafofonga ‘oe Pule’anga Tonga (Konisela) mo e kakai falala’anga ke fai mei ai ha fakahinohino ‘o e fatongia’ moe me’a ke faii ‘i he taimi ‘oku folau mai ai e Fale ‘oe Tu’i ki he ngaahi fonua muli.
‘Oku mo’oni ‘aupito ho’o lave ‘oku ‘ikai mea’i kita ‘e he ‘ongo Tamaiki, ka na’e talu pe ‘eku tupu mo ‘eku ‘ilo’i e ongo Tamaiki’. ‘Oku ‘ikai fo’ou ‘a hono tali ‘oe Fale ia ‘oe Tu’ii ‘i he taimi ‘oku nau fiema’u ai ‘ete tokoni. ‘Oku ‘ikai ha me’a ia ‘e ma’u ka ‘oku feinga ma’u pe ke ma’u ‘a e lelei taha neongo ‘oku nau tali pe ‘a e motu’i saliote ‘oku te heka holo ai, pea neongo ‘a e malu pe ‘a e peito ia ka ‘oku kumi pe ‘a e lelei taha ‘oe fonua ke ‘ave kinautolu ki he me’a ‘oku nau anga maheni ki ai.
Ko e “fakaanga” ko hono fa’u ha fo’i hala (loi) ke fakapulou’i ha fo’i mo’oni. Ko e mo’oni’ ko e fo’i mo’oni (lelei) ‘oku fakatonutonu ‘aki ha fo’i kovi (hala) ke tupu ai ha fakalaka. ‘Oku ou kole fakamolemole atu he kuo ke fakapulou’i ‘e ko e ‘a e mo’oni pea mahino pe kiate au ‘a e ‘uhinga ho’o loto tangia’. ‘Oku ‘ikai ha “ngao’i” ia he koe lea “ngao’i pe mio’i ‘oku ‘uhinga ia kapau ‘oku ‘oku toe fai ha (tau toitoi) pulou, ko e ‘uhinga pe ‘ena mo e mo’oni na’e vahevahe atu’.
Malo mu’a e talanoa pea malo e vahevahe ‘uhinga, ‘oku ou tui lahi kapau ‘oku tau ‘ofa ki he Tama Tu’ipelehake ‘oku totonu ketau fai ‘a e me’a na’a ne fai, anga fakatoo ki lalo, faka’apa’apa, ‘ofa, he ko e taumu’a ia ‘o e komiti na’e Sea ai ke pootalanoa mo e kakai kotoa pe ke ma’u e mahino ki he loto ‘oe kakai. Ko e folau na’a na folau mai ai ko e taataanaki fakakaukau ki he langa ‘oe fonua pea ‘oku faka-pule’anga ‘a e ‘uhinga na’a na folau atu ai ki ‘Amelika. Ko e pehe na’a na folau mai pe ‘ia naua ko e fo’i “fananga” ia. Ko e talanoa ‘o pehe na’e ‘i ai e kau ‘ofisa malu’i na’e muimui he folau atu ‘a ‘Akilisi ki ‘Amelika ko e fo’i ‘usu pe ia. Ko e taimi ‘eni ‘oku tau ui ai e pootatala ko e “ngao’i” ko hono fa’u ha fo’i loi (lasu, usu) ke fakangali lelei ‘aki ‘ete talanoa’.
Malo ‘aupito e fie talanoa mai pea ‘ofa pe ke ‘oua ‘e lele ai ho “suka” ki ‘olunga na’a uesia ai ho fatongia ki ho ‘ofa’anga mo ho famili foki. Kole fakamolemole atu kapau ‘oku ‘i ai ha lea e fakavale loto pea ‘ai pe mu’a e kataki ke lahi. ‘Oku ou fokoutua pe ‘o pukepuke fonua mo Malu he Lotu ‘i Fatai moe matu’a mei ‘Alakifonua’ pea kapau ‘oku ‘i ai ha faingamalie pea afea mai e palepale ‘o tuku mai ha fo’i tapaka ke ifi ‘e he matu’a faifatongia’.
‘Ofa ke taapuekina koe ‘e he Tu’i ‘oe Langi pea lilingi atu e mahino kake ma’u ha nonga mo ha fiemalie lolotonga ho’o faingata’a’ia he ‘afungi kuo ne ohofi koe’. Ko e ‘aho Sapate ‘eni pea na’e fai e fakahinohino ‘e he motu’a Faifekau ‘oe Potungaue ‘o pehe’ “Fakamolemole’i kinautolu he ‘oku ‘ikai kenau ‘ilo ‘a e me’a ‘oku nau faii” na’a ne toe fakamamafa foki ‘o pehe “Fai ‘a e me’a ‘oku ke loto ke fai kiate koe’ ‘o fai ia ki he tokotaha kehe”. Teu ngata aa he na’a kuo fu’u ma’uloloa e talanoa’.
Faka’apa’apa atu - Siosaia Moimoiangaha