You are here

Talanga 'i he lea faka-Tonga

Akonaki ‘a e ‘otua kia Solomone

Nuku'alofa, Tonga

‘Etita,

Ko ha’a tu’umalie na’e toki ‘asi mai ‘i Tonga ni ‘i he konga hono ua ‘o e Senituli 20, kamata nai ‘I hono fakatau atu ‘o e mataka ki muli, kau ai ‘a e kau Tonga mo e kau muli. ‘I he taimi ni ‘oku tokolahi ‘a e kakai Tonga mo e kau muli ‘i he ngaahi mala’e kehekehe ‘i Tonga ni mo muli foki ‘oku tau pehe ‘oku nau kau ‘i ha’a tu’umalie, ko ’enau ngaue’i honau taleniti ke fakatupu koloa ‘i he ‘enau pisinisi takitaha ke ma’u ha tupu.

Ko e ha’a ko’eni ‘oku fiema’u ke ngau’unu kimu’a ‘enau ngaue’i honau taleniti he ‘e kau lahi hangatonu ‘enau lava me’a ‘i hono hiki ki ‘olunga ‘a e tu’umalie ‘a e fonua pea ‘e lava ke fai tokoni’i lelei ‘a e masiva mo e tukuhausia ‘e he Pule’anga mei he tukuhau ‘oku tanaki meihe ‘enau pisinisi. ‘Oku mahino ‘a e feinga ‘a e ngaahi Pule’anga ‘i Tonga ni ke tokoni’i mo faka’ai’ai ‘a e ngaahi pisinisi ke mo’ui mo tupulaki neongo ‘a e ngaahi pole lahi, hange ko e si’isi’i ‘a e ngaahi koloa mahu’inga fakaenatula mo e mama’o mei he ngaahi maketi ‘i muli.    

‘Oku ‘i ai foki ‘a e fa’a tukuaki’i ‘a e ha’a ko’eni ‘o pehee ‘oku ‘alu pe ‘a e taimi mo e vamama’o ‘enau tu’umalie mo e kakai koee ‘oku ‘ikai ke tu’umalie. ‘Oku mo’oni pe ‘a e lau ko’eni, ka ke tau manatu’i na’a nau kalusefai ‘enau mo’ui mo ngaue’i malohi ‘enau tu’umalie ‘okapau na’e ‘ikai fai ‘i ha founga kaakaa, ‘oku tonu pe ‘enau tu’umalie. Ko e palopalema kapau ‘oku ne ‘Otua ‘aki ‘a e pa’anga he ‘e siokita ma’upe mo manumanu pea faihala ‘a hono ngaue’i ‘a ‘ene pa’anga, ‘o ngalo ko e tu’umalie ko e foaki mai ‘e he ‘Otua pea ka ngaue kovi’i ‘aki ‘e toe to’o pe ia ‘e he ‘Otua. Ko hono lotoo ‘o’ona ‘oku tonu ke liukava’i ke liliu koe’uhi ke ‘ofa ki hono kaunga’api ‘o hange pe ko ’ene ‘ofa kiate ia. ‘E lava leva kene foaki ‘ene koloa lahi ma’ae masiva mo e tukuhausia ko ’ene ‘ofa, ka ‘oku ‘ikai koha fakamalohi’i ‘e he Pule’anga ‘i ha fa’ahinga tukuhau makehe. ‘E fiemalie ange ia kapau tene tufa pe ‘eia ‘ene koloa he ko ’ene ngaue’i ‘i ha tufa ‘eha taha ngaue fakapule’anga na’e ‘ikai tene ngaue’i.

Kuo a’u foki ‘a e tokotaha ‘i he ha’a ko’eni ‘o Palemia ‘i he fonua pea mo e kakai pisinisi kehe kuo nau Minisita. ‘Oku ma’u ‘ehe ha’a ko’eni ‘a e pa’anga lahi mo e ivi lahi pea ‘e malava ai ke nau kau ‘i he fe’au’auhi ‘i he politika ki he ma’u mafai ma’olunga taki ‘i he Pule’anga. Ko e Tu’i ‘Isilelei ko Solomone, ‘i he fakamatala ‘a e Tohitapu, na’e tu’umalie taha ‘i mamani (ko e fakafuofua ‘oku laulau piliona pa’anga ‘Amelika ‘a hono fakamahu’inga ‘i he ngaahi ‘aho ni) mo e poto taha ‘i he ‘aho koia, ko e foaki pe ‘e he ‘Otua. Fakahaa ange ‘e he ‘Otua ‘a e me’a ‘e tolu ke ‘oua tene fai – ke ‘oua ‘e tokanga makehe ki he ngaahi ‘o e me’atau mo e pa’anga pea ‘oua ‘e mali moha fefine ta’e tui ‘Otua. Talangata’a ‘a Solomone he na’ane mo’ua lahi ‘i he ‘afungi ‘o e mo’ui pea fakahaa ange ‘ehe ‘Otua kia Solomone, kane ta’e’oua ‘ene ‘ofa ki he ‘ene tamai, ‘a Tu’i Tevita, koia ai ‘i he ‘ene mate ‘e tu’i pe hono hako ‘i he matakali ‘e taha ‘o ‘ikai ko e matakali kotoa ‘e 12 ‘o ‘Isileli. 

‘Oku mahu’inga ‘aupito ki he ha’a ko’eni ke ‘oua te nau ngaue kovi ‘aki ‘enau tu’umalie ‘o muimui ‘i he holi kovi ‘o e kakano, holi kovi ‘o e mata, pea mo e ‘afungi ‘o e mo’ui, koe’uhi ko ’enau tu’umalie ‘e malava pe ke mole meia kinautolu ‘i ha taimi nounou ‘aupito. 

Sione Tu’itupou Fotu

Comments

US Republic Party & Democrat Party : Ko e ongo faha'i 'eni 'oku na taufetongi hono taki 'a 'Amelika. 'Oku ongona ma'u pe he taimi kotoa meihe kau faiongoongo 'a e taha 'o e faikehekehe lahi 'o e ongo faha'i ni. Tokua ko e 'Democrat Party', ko e taha 'o e 'uhinga lahi 'oku nau fekumi mo fiema'u ai ke nau taki pule'anga, palesiteni etc., ko hono 'uhinga he te nau ma'u ai 'a e mafai (power), pea nau ngaue'aki ia ke nau tu'umalie. Ko e 'Republic Party', koe'uhi kuo nau 'osi tu'umalie pe kinautolu (pilionea etc) pea kuo nau 'osi ma'u mo e 'power' ' he'enau ngaahi kautaha pisinisi etc., pea ko 'enau fekumi ke taki pule'anga, palesiteni etc koe'uhi ke tauhi fonua 'i he anga motu'a na'e fa'u 'aki pule'anga, ko e lotu faka-kalisitiane. 'I he'eku hiki mai ki he fonua ni, ko e palesiteni temokalati 2, pea mo e palesiteni pilionea Republic 'e 3. Na'e toki tu'umalie pe ongo palesiteni temokalati hili hono fili kinaua ke na palesiteni. 'I he'eku vakai, 'oku lahi ange fa'u lao pea mo e hikihiki tukuhau ki 'olunga 'a e temokalati, koe'uhi ko 'enau fiema'u 'a e 'power & rich'. Ko e lepapilika, 'oku nau fiema'u ke fakasi'isi'i fa'u lao, fakasi'isi'i hiki tukuhau, kae fakalahilahi hono tauhi lotu faka-kalisitiane. 'Oku 'ikai te u lave'i pe koefe he ongo faha'i ni 'e 'aonga ki Tonga. Ka koe me'a 'oku ou lave'i 'o hange koe folofola 'ae 'Otua kia Solomone 'oua 'e mali moha fefine ta'e tui 'Otua.......SAIA.

Ko e kotoa e ngaahi poini koia 'oku mo lave ki ai 'i 'olunga 'oku mo'oni 'aupito. Ko e tu'umalie, poto, koloa'ia mo e mali ki ha fefine ta'e tui 'Otua ko e 'oho ia e mo'ui. Ka ko 'ene 'alu hake pe 'uuni me'a ni 'o mu'omou'a ia kae tuku a Sisu ia mo e Kolosi, 'e polopalema leva. Ko e polopalema 'o Solomone ko e 'ikai kene 'omi 'o fakata'utu 'o talaange ki ai ko e 'Otua 'oku 'ou lotu ki ai 'oku mo'ui pea feinga ke liliu e fefine koeni ki he tui mo e lotu faka-kalisitiane na'e tauhi 'ehe 'ene tamai mo 'ene fangakui. He kiate au mo 'eku tui ko Tonga ko e fonua poto lahi pea toe taakimu'a he lotu faka-kalisitiane. Kapau e toe 'i ai ha founga taki e toe lelei ange he "Jesus Strategy" pea 'oku tonu ke tau muimui ki ai. Ka kia au mo 'eku tui vaivai ko e founga taki lelei taha eni ke fakalele'aki ha fonua mo hono kakai ka 'oku faingata'a ke fakahoko. Faingata'a fau atu koe'uhi ko e ngaahi 'uhinga kehekehe pe!...food for thought