You are here

Talanga 'i he lea faka-Tonga

Ko Ha‘a Me‘avale ‘a e kainanga-‘o e-fonua

Nuku'alofa, Tonga

Ko ha’a me’avale pe kainaga-‘o e-fonua, ko e taupotu taha ia ki lalo ‘o e fokotu’utu’u fakaha’a tukufakaholo ‘e tolu faka-pilamiti ‘o e sosaieti Tonga, ‘i ha ngaahi ‘uhinga fakamalu’i, sosiale, ‘ekonomika mo e politikale, pea na’e lele lelei mai pe ‘a e fokotu’utu’u ni ‘o a’u mai kihe hake mai ‘a e lotu faka-kalisitiane mo e ngaahi fakakaukau faka-uesitee.

Na’e fakamamafa’i foki ‘e he kau faifekau misinale ‘a e fakatupu ‘e he ‘Otua ‘a mamani mo e tangataa ‘i hono ‘imisi mo e tatau ‘o’ona, pea ‘oku tatau pe ‘a ‘Ene ‘ofa ki he tokotaha kotoa pe, hange ko e masiva pe tu’umalie, ‘eiki pe me’avale, mo e mahamahaki pe mo’ui lelei. Hake mai fakataha mo e ngaahi fakakaukau ‘a e ngaahi filosefa ‘iloa, hange ko Plato ‘o Kalisi, Karl Marx, ‘oku fekau’aki mo e ngaahi fakakalakalasi ‘oha sosaieti, ka na’e malohi pe ‘a e le’o ‘o ha’a faifekau he na’e ‘i ai honau ni’ihi, hange ko Dr. Molitoni mo Shirley Baker, na’a nau ofi ‘aupito ‘ia Tupou I pea nau hoko ko ‘ene kau fale’i (advisors) foki ‘i he ngaahi ta’u lahi. ‘Oku ‘i ai ‘a e lau foki ‘a e Folofola ‘oku pule’i ‘e he ‘Otua ‘a e me’a kotoa, pea ‘oku Ne fokotu’u ha tu’i, pule’anga pe sosaieti pea ‘oku ne toe to’o pe ‘i ha ‘anau talangata’a kiate Ia. ‘Oku ‘ikai foki ke tatau matematee ha tokoua ia ‘i mamani ‘i he sino, loto, fotunga pe ‘ulungaanga ‘a ia tetau lava leva ‘o fakatahataha’i ‘a’enau vaofi tahaa kiha fa’ahinga kalasi pe ha’a kae lava ke faingofua ange ke feohi mo fetu’utaki mo kinautolu.

‘I he hoko mai ‘a e ngaahi ha’a fo’ou – tu’umalie, poto mo e politika, ‘oku ‘asi mai leva ‘a e ngaue ‘a e loto ‘o e ni’ihi ‘o ha’a me’avale ke nga’unu hake ki he ngaahi ha’a fo’ou ni, kau ai mo e kau ‘Lords’, ‘onau a’usia lelei ‘i he ‘enau ngaue’i malohi mo fakamatoato honau ngaahi taleniti takitaha kuo tufa mai ‘ehe ‘Otua. ‘A ia, ‘i he kuonga ni ‘oku ‘i ai ‘etau tau’ataina kakato ke tau a’usia ha tu’unga pe ha’a ‘i Tonga ni, tukukehe pe ‘a e Tu’i, ko e konga koula mo’oni.

Me’apango ‘i he 2006, na’e fai ai ‘e ha’a me’avale ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ta’etaau mo’oni ‘i hono maumau’i ‘a loto Nuku’alofa, ‘i ha ngaahi ‘uhinga kehekehe pe, ka na’e hilioo mai ‘a e lahi ‘a e kakai ia na’anau tui ki he ngaahi fakakaukau ‘a e kau filosefa ‘o ono’aho mo e faka-e-onopooni faka-mamani lahi (contemporary philosophies) ‘o huu mai ai ‘a e filii ‘o haveki hotau sosaieti. ‘Oku totonu ke tau ako lelei mei he me’a ni pea ke ‘oua ‘e toe hoko, he ‘oku hala ‘ataa ke ’i ai ha sosaieti ia ‘e ta’e ‘i ai ha fa’ahinga fakakalakalasi pe fakaha’a.

Ko e tafa’aki pelepelengesi ‘eni ‘oku totonu ke tau tokanga lelei ki ai, ‘a hotau ni’ihi ‘oku ‘i he ha’a potoo, he ‘oku nau ‘uhinga malohi mo ‘ata lelei mai ‘a e ngaahi me’a ‘oku nau malanga’i ka ko e ngaahi poto faka-e-tangata pe, pea ke tau sivi ‘aki pe ‘a e lau ‘a e Tohitapu. Tau toe tokanga ange ki hotau ni’ihi ‘oku ‘i he ha’a politika, he ko kinautolu ‘oku ma’u e ivi, mafai mo faitu’utu’uni lahi ‘i he fonua, ke ‘oua te nau pule’i ‘etau me’a kotoa ‘o fou mai ‘i ha lao pe tu’utu’uni na’a tau popula ai. Ko ‘etau tukuhau ‘oku nau ngaue’aki pea na’a tau fili kinautolu, ka ‘oku malava ke nau takihala’i kitautolu he ‘oku nau ma’u ‘a e mafaii, pea ko hono malu’i kitautalou kehee kuopau ke haa ki tu’a ‘enau ngaue kotoa ‘oku palani pe ‘oku faii.  Tokanga’i mamafa ‘aupito ‘eni, na’e mate ‘a e fihangofulu miliona ‘o e kakai ‘i he ngaahi tu’utu’uni na’e fai ‘e he pule’anga Nazi ‘o Siamane pea pehee ki he kau kominiusi ‘o Lusia (USSR).        

Manatu’i ke tau tali mo’oni ki ho tau lotoo/mo’ui ‘a e ‘Otua mo falala kakato kiate ia pea tau ‘ofa ki hotau kaunga’api ‘o hange pe ko ’ete ‘ofa ‘ia kita, ‘o ‘ikai siokita, he te tau monu’ia lahi ai, ‘o malava ke tau fakafepaki’i ‘a e filii, mo nofo melino ai ‘o fuoloa ‘aupito ‘i Tonga ni.

Sione Tu’itupou Fotu